U ovom broju nastavljamo razmišljanje o tome kako se boriti protiv kompleksnosti u lancima snabdijevanja. Budući da tradicionalni napori za smanjenje složenosti nisu dovoljni, potreban je pametniji pristup. Cilj zapravo nije potpuno uklanjanje složenosti, već “pametne inovacije” kroz dizajn.
Platformizacija omogućuje kompanijama da prilagode širok raspon proizvoda kroz dizajniranje iz zajedničkog skupa pametno izrađenih modula. Možemo ju zamisliti kao LEGO® kockice – Modularni blokovi su standardizirani, ali mogu se konfigurirati na milijarde načina za stvaranje skoro svega, od dinosaura do Bugattija u prirodnoj veličini.
Dakle govorimo o dizajnu koji koristi zajednički skup dizajnerskih, inženjerskih i operativnih parametara i maksimizira korištenje modularnih ili standardiziranih komponenti u cijelom portfoliju. Izgradnja modularnih komponenti ubrzava inovacije, a istovremeno omogućuje veću fleksibilnost lanca snabdijevanja, posebno kroz odgodu i prilagodbu u kasnoj fazi. Cilj je omogućiti raznolikost tamo gdje je važna (kupcu) uz strateško minimiziranje njezina utjecaja na stražnji kraj (lanca snabdijevanja). Dobro provedena strategija platformizacije smanjuje troškove i rizik u cijelom vrijednosnom lancu.
Kada malo razmislimo možemo naći primjere u zajedničkim platformama za izradu automobila gdje konkurentski proizvođači rade automobile na istim platformama koje su zajednički razvile umjesto da je svako razvija sam za sebe.
Platformizacija je također i „hedging“ strategija zaštite od rizika. Svaka kompanija teži dizajniranju portfolija usmjerenog na kupca, ali je uglavnom nemoguće predvidjeti količine svake varijante i trendove sutrašnjice. Korištenjem zamjenjivih komponenti kompanija može lako rekonfigurirati nove proizvode na temelju potreba potrošača.
Načela platformizacije
Neke kompanije, s kojima radimo, u početku vjeruju da imaju platforme, ali možda ne shvaćaju u potpunosti prednost svojstvenu istinskoj platformi. Evo nekoliko pokretača koji su ključni za postizanje istinskog uspjeha platforme.
- Prijelaz na platformizaciju. Ovo je važan korak i nije ga moguće raditi samo usput – morate dedicirati određenje resurse. Jedan klijent je posvetio jednog inženjera da godinu dana radi samo na standardizaciji postojećih komponenti. Moramo priznati da tom malom poduzetniku nije bilo jeftino jednog inženjera koji nije jeftin izvući iz svakodnevnog posla kako bi radio na razvoju. Dakle, potrebno je shvatiti da je to bitna aktivnost i onda uložiti u nju konkretne resurse.
- Da bi skalirali platforme, morate usvojiti filozofiju dizajna koja je usredotočena na standardizaciju. To znači imati dobro definirane standarde za komponente, zajedničke materijale, razrede materijala, boje, razne arhitekture i ekosisteme. Ponekad standardizacija povećava troškove na razini SKU-a, ali i dalje donosi značajne koristi na razini portfolija. U zadnjih nekoliko godina na većini supply chain projekata koje sam radio najprije smo radili klasifikaciju ili novu klasifikaciju i standardizaciju artikala, materijala, profila isl. kako bi uopće mogli krenuti u širi projekt koji je bio cilj.
- Iskoristite komercijalnu („off-the-shelf“) tehnologiju. Iskoristite već postojeće tehnologije kao dijela platforme. Time se unaprijed smanjuju troškovi razvoja, troškovi certificiranja i često ubrzava vrijeme do tržišta. Savjetujemo inženjerskim timovima da izbjegavaju način razmišljanja “ako nije izumljeno kod nas onda ne valja”, što često dovodi do trošenja nepotrebnog vremena na ponovno otkrivanje „tople vode“ odnosno komercijalno dostupne tehnologije.
- Gradite dok putujete. Platformizacija ne zahtijeva znatne razvojne napore i kada se radi sa fokusom, rezultati se mogu ostvariti već kroz nekoliko mjeseci, a ne godina. Trebate se oduprijeti porivu za izgradnjom cijele biblioteke platformi prije lansiranja novih proizvoda. Umjesto toga, napravite plan prema fazama i odaberite određene proizvode, lansirajte ih, a zatim kasnije nastaviti dodavati dodatne elemente platforme. Nadalje, platformizaciju ne bi trebalo ograničavati na nove proizvode. Često pomažemo kompanijama da platformiziraju proizvode koji su na tržištu, tokom ciklusa osvježavanja proizvoda.
Postizanje ravnoteže
Osmišljavanje uravnoteženog portfolija putem platformizacije samo je pola posla. Jednako je važno održavati disciplinu i spriječiti odumiranje procesa tokom vremena. Slijedi pet ključnih zahtjeva za održavanje prednosti platformizacije.
- Platforming način razmišljanja. Organizacija se mora prebaciti s razmišljanja “čistog proizvoda” na
način razmišljanja platforme. To zahtijeva promjenu u razmišljanju od “moramo graditi…” na “kako možemo iskoristiti…?” Ovaj način razmišljanja počinje na najvišoj izvršnoj razini i zatim ga treba kaskadno provesti kroz organizaciju. - Upravljanje. Među-funkcionalan tim trebao bi nadzirati odluke o portfoliju i odrediti parametre za uvođenje novih proizvoda. Tim prati širenje tehnologije i komponenti, izaziva razvojni tim da koristi postojeće elemente platforme i slijedi strukturirani postupak odobravanja prije dodavanja novih sredstava u biblioteku platformi.
- Organizacijska prilagodljivost. Platformizacija nije samo inženjerski napor. Ona zahtijeva blisku saradnju s prodajom, marketingom i lancem snabdijevanja. Inženjerski tim mora se okretati sa fokusa na proizvode na fokusiranje na platformu i na ključne uvide koji će utjecati na odabir dizajna. To uključuje perspektivu potrošača iz marketinga, perspektivu maloprodaje iz prodajnog odjela i perspektivu tržišta ponude iz nabave.
- Pridobivanje marketinga. Lideri u platformizaciji imaju marketinške timove koji prihvaćaju platforming i koriste ga za jačanje identiteta marke. Apple je sjajan primjer. Oni koriste zajedničke materijale za stvaranje čistog, vizualnog identiteta u cijelom svom portfoliju. Marketinški tim jedne kozmetičke kompanije je platformirao ambalažu, koja je uključivala usklađivanje komponenti i prelazak na reciklirane materijale u cijelom portfoliju. Time su smanjeni troškovi i ostvareni ciljevi održivosti.
- Biblioteka platformi. Svi dostupni elementi platforme ili imovina trebali bi biti kodificirani
u biblioteci kako bi se olakšalo ponovno korištenje u cijeloj organizaciji. Elementi bi trebali uključivati tehničku dokumentaciju, pravila korištenja, pa čak i imena i kontaktne podatke za “vlasnika” pojedinog modula.
Platformizacija, kao i svaki drugi pristup, uključuje kompromise. Platforma prirodno ograničava izbor jer unaprijed određuje varijable kao što su komponente proizvoda ili dimenzije. Međutim, kada su moduli promišljeno dizajnirani, tim se ograničenjima može učinkovito upravljati. Uspješna strategija platformiranja jača izbor za potrošača uz optimizaciju fleksibilnosti, troškova i rizika za kompaniju. Krajnji rezultat je veća prodaja i veći profit.
