Koliko uvozimo, izvozimo i konzumiramo meso

Uvoz mesa i mesnih prerađevina u Bosnu i Hercegovinu u toku prošle godine skoro je sedam puta veći od izvoza ovih proizvoda. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom 2021. godine ukupno je uvezeno 35.743.948 kilograma mesa i mesnih prerađevina vrijednosti 176.444.801 KM.

S druge strane, u prošloj godini je iz BiH izvezeno mesa i mesnih prerađevina 6.888.786 kilograma ukupne vrijednosti 28.502.478 KM, rekli su u UIO BiH.

Tokom prošle godine, najviše je uvezeno goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, i to 16.747.431 kilogram ukupne vrijednosti 103.437.576 KM, a slijedi uvoz svinjskog mesa, svježeg, rashlađenog ili smrznutog, i to 10.663.461 kilogram ukupne vrijednosti 41.485.881 KM.

Meso je najčešće dolazilo iz Italije, i to u vrijednosti od 49.328.807 KM, a zatim slijede Nizozemska s 36.627.319 KM i Njemačka s 26.518.743 KM prema podacima UIO BiH.

Kada je izvoz u pitanju, kako su istakli iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom prošle godine najviše je izvezeno mesa peradi i jestivih klaoničkih proizvoda od peradi, patke, guske, ćurke i biserke, i to za 12.586.219 KM, te goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, za 11.882.362 KM.

O uvođenju privremenih mjera za uvoz svježeg i rashlađenog mesa početkom ove godine su razgovarali Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Košarac je rekao da ministarstvo na čijem je čelu ne odustaje od njihovog uvođenja. On je naveo da je taj dokument i dalje aktuelan u Vijeću ministara i da će biti donesena odluke, jer je nepravedno da jedino prilikom uvoza svježeg i rashlađenog mesa BiH, u odnosu na zemlje u okruženju, nema nikakvih opterećenja, odnosno nije zaštićena domaća proizvodnja uvođenjem prelevmana. Prema njegovim riječima, taj uvoz otežava poslovanje i primarnim proizvođačima, ali i onima koji se bave preradom mesa.

KONZUMACIJA MESA

Prema posljednjim podacima koji su dostupni za 2020. godinu u BiH se po stanovniku godišnje na stolu nalazilo 33,9 kilograma mesa.

Svjetski prosjek konzumacije mesa je 42 kilograma godišnje po stanovniku.

Najveći potrošači mesa u Evropi su Austrija (106,4 kg), Luksemburg (98,8 kg), Portugal (90,3 kg) te Španija (93,1 kg). Ostale države kreću se u rasponu od 60 do 90 kilograma mesa godišnje po stanovniku.

U Srbiji se, prema podacima UN-ove organizacije, potroši 49,3 kg, Hrvatskoj 62, a Crnoj Gori čak 77,3 kg mesa godišnje.

Prema podacima iste organizacije, najviše mesa konzumiraju Australijanci, Novozelanđani i stanovnici Sjedinjenih Američkih Država.

Osim toga, čini se da potrošači u BiH još uglavnom traže takozvanu tvrdu kvalitetu, što zapravo znači samo osnovnu higijenu, ne brinući puno ni o porijeklu, a niti o načinu uzgoja.

Prema segmentaciji kupaca, odnosno praksi koja dijeli potrošače u grupe koji su relevantni različitim proizvodima kompanije potrošači iz ove kategorije se dijele u četiri vrste:

  • Direktni – to su kupci koji traže meso dobrog Odluku o kupovini u kategoriji donose na osnovu prijašnjih dobrih iskustava. Cijena im nije važna.
  • Oprezni – to su kupci koji dosta paze na svoje zdravlje, pa traže meso koje će im pomoći u njihovoj dijeti (smanjenje holesterola, mršavljenje i sl). Najčešće će kupiti meso preporučeno od strane doktora/lokalnog mesara/nutricioniste/člana porodice. Ne vode se cijenom kao odlučujućim faktorom pri odabiru mesnih proizvoda.
  • Ravnodušni – kupuju meso koje je na sniženju ili cjenovno unutar njihovih mogućnosti, čisto iz potrebe da povremeno dodaju meso u ishranu.
  • Zabrinuti – u strahu od nesigurnog mesa, traže ono kojem znaju porijeklo ili koje im je preporučio njihov lokalni Spremni su platiti skuplje ako su uvjereni da je meso sigurnog porijekla.

Građani BiH tradicionalno najviše jedu govedinu, svinjetinu kao i piletinu, koja je u jednom trenutku doživjela nagli skok cijene, ali brza priprema ovog mesa i dalje je zadržala kupce. Iako građani Bosne i Hercegovine priželjkuju stabilzaciju cijena sve upućuje da se ista neće desiti u skorije vrijeme.