Broj površina pod ekološkim uzgojem i prodaja takvih proizvoda nastavljaju rasti. Ova je proizvodnja dosegla novi rekordni nivo u 2019. godini i postigla površinu od 72,3 miliona hektara, što je 1,6 posto više u odnosu na godinu prije, stoji u izvještaju pod nazivom “Svijet ekološke poljoprivrede – statistika i novi trendovi 2021.”, objavljenog od strane Istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu (FiBL) i Europske udruge za ekološku proizvodnju (IFOAM).
Regije u kojima je najzastupljenija su Oceanija s 35,9 miliona hektara, što čini čak polovicu ukupne površine te Europa sa 16,5 miliona hektara, odnosno 23 posto. Nadalje, izvješće ukazuje da Latinska Amerika ima 8,9 miliona hektara (11%), Azija 5,9 miliona hektara (8%), Sjeverna Amerika 3,6 miliona hektara (5%) i Afrika dva miliona hektara (3%).
Prema ovom izvješću, u 2019. godini površina zemljišta pod eko uzgojem povećala se za 1,1 miliona hektara, tj. 1,6 posto. U Bosni i Hercegovini je zabilježeno 1.692 hektara, što je rast od gotovo 89 posto u odnosu na godinu ranije, a ondje broje 251 proizvođača. U Srbiji je pod eko uzgojem bilo 21.266 hektara, što je rast od 10,4 posto, a njime se bavilo 373 uzgajivača. U Hrvatskoj je bilo 108.127 hektara, što je rast od 4,8 posto u odnosu na 2018. godinu, a zabilježeno je 5.153 eko proizvođača.
Ovo povećanje odražava opšti trend u svim regijama, pogotovo u Europi, gdje se eko zemljište povećalo za 0,9 miliona hektara, odnosno 5,9 posto te Sjevernoj Americi, gdje je njihovoj ukupnoj površini dodano 0,3 miliona hektara, što čini povećanje od 9,1 posto.
Suprotno tome, u Aziji je došlo do smanjenja za 7,1 posto i to uglavnom u Kini.
Ipak, većina svjetskih zemalja je u značajnom povećanju. To je posebno naglašeno u Indiji gdje je rast iznosio 0,36 miliona hektara i Kazahstanu 0,1 miliona hektara.
Koje su kulture vodeće?
Što se tiče ratarskih kultura, žitarice čine najveću površinu u ovoj vrsti proizvodnje (5,07 miliona hektara), zatim pašnjaci (3,2 miliona ha) i uljarice (1,7 miliona ha). Žitarice su zabilježile porast od gotovo 310 hiljada ha, a uljarice 183 hiljade ha. Što se tiče višegodišnjih nasada, tu su maslinici (0,9 miliona ha), nasadi kafe (0,7 miliona ha) i oraha (0,6 miliona ha).
Prema FiBL-u, potrošnja takvih proizvoda premašila je 106 milijardi eura u 2019. godini. Glavna njihova tržišta su SAD (44,7 mlrd. €), Europska unija (41,4 mlrd. €) i Kina (8,5 mlrd. €).
Tržište je raslo u svim zemljama za koje su bili dostupni podaci. Najveći je rast zabilježen u Francuskoj gdje je potražnja za eko proizvodima porasla za čak 13,4 posto. Također, Europa ima najveću potrošnju takvih proizvoda po stanovniku u čemu prednjači Danska s 344 eura, slijedi je Švicarska s 338 eura, Luksemburg s 265 eura i Austrija s 216 eura po glavi stanovnika godišnje.
U skladu s rastućom potražnjom, raste i broj proizvođača te površine. Ono što je nekada bila tek niša velikog i raznolikog tržišta, postalo je glavni fokus istraživanja i razvoja usmjerenog na pronalaženje rješenja koja promiču održivu proizvodnju bez gubitaka u produktivnosti i kvalitete usjeva.
