Razmatranje primjene tehnoloških trendova u savremenom poslovanju, oduvijek je predstavljalo ključni preduslov za suštinsku implementaciju inovacija u svakodnevnim procesima, što postaje dodatno izraženije u složenim operacijama koje grade efikasan lanac snabdijevanja.
Govoriti o integrisanom lancu snabdijevanja, danas neizostavno znači govoriti o složenim sistemima, koje čine procesi za koje su odgovorni različiti akteri, koji ostvaruju zajedničke rezultate, oslanjajući se jedni na druge. Imajući u vidu okolnosti u kojima se trenutno nalazimo, ali i čitav niz faktora koji svakodnevno doprinose dinamici tržišta, postaje jasno da su konstantna evaluacija, kao i planiranje i implementacija inovacija postali imperativi bez kojih se ne može razmišljati o efikasnom lancu snabdijevanja.
O načinima optimizacije procesa, primjeni novih tehnologija i razvoju lanaca snabdijevanja budućnosti, za InStore magazin govore članovi Srpskog udruženja profesionalaca u lancu snabdijevanja, koji su kroz svoje višegodišnje profesionalno iskustvo imali priliku da učestvuju u brojnim projektima u oblasti logistike, nabavke, kao i razvoja i upravljanja inovacijama:
Cmilja Tucaković, CEE Chapter lead for Technical Services Sourcing u kompaniji IBM. Posjeduje više od 12 godina iskustva u supply chain organizaciji. Trenutno se nalazi na poziciji lidera za podugovaranje tehničkih servisa za potrebe IBM projekata u centralnoj i istočnoj Evropi.
Vladimir Nikolajević, direktor Sektora nabavke i upravljanja zalihama u kompaniji Frikom. Posjeduje višegodišnje iskustvo u oblasti rada, upravljanja i vođenja timova nabavke, kao i lanaca snabdijevanja. Kreiranje efikasne organizacione strukture i procesa u skladu sa potrebama poslovanja, kao i definisanje strateškog pogleda, predstavljaju iskustvo stečeno radom u Naftnoj industriji, kao i FMCG okruženju. Trenutno u kompaniji Frikom rukovodi timom nabavke.
Milan Pasula, menadžer logistike za južnu i centralnu Evropu u kompaniji Pepsico. Već deset godina je dio tima kompanije PepsiCo, a tokom svoje karijere prošao je različite pozicije i sektore – od marketinga i razvoja do logistike. Njegov trenutni fokus je na inovacijama, projektnom menadžmentu, upravljanju operacijama i razvoju liderskih vještina članova tima u lancu snabdijevanja.
Optimizacija i unaprijeđenje distribucije, logistike i nabavke u današnjim okolnostima
”Promjene koje je pandemija virusa COVID-19 donijela, promjene na tržištu i veoma izazovno okruženje podstiču nas da prepoznamo načine putem kojih ćemo se agilno organizovati, biti fleksibilni, a sa druge strane i spremni da obezbijedimo optimalna rješenja, s minimalnim troškovima, kako bi na kraju potrošači bili zadovoljni. Primjera radi, LEAN transformacija lanca snabdijevanja može nam omogućiti sprovođenje strategije kroz optimizaciju troškova, veću profitabilnost i poboljšanje procesa u skladištu, distribuciji i cjelokupnom lancu snabdijevanja. Primarni ciljevi transformacije nisu samo ušteda troškova i poboljšanje procesa, već prije svega, promjena kulture koja dugoročno treba da se odrazi na poboljšanja koja osjećaju zaposleni, kupci i ključne interesne javnosti”, ističe Pasula.
Nikolajević objašnjava da je kvalitet nabavke u kompanijama moguće razumjeti tek nakon evaluacije osnovnih segmenata:infrastrukture nabavke, strategije i procesa:
”Svaki segment nosi svoju težinu i u krajnjoj instanci je neophodno uskladiti sva tri kako bi imali rezultat. Konkretno, moguće je imati odlične zaposlene, ali ako nemamo jasne strategije nabavki kategorija, usaglašene na nivou timova, ili radimo u okolnostima koje podrazumijevaju potpisivanje stotine dokumenata dnevno – ne možemo očekivati značajan progres. Ukoliko imamo odlične procese, digitalizovanu nabavku, metriku i izvještavanje, ali sa druge strane nemamo motivaciju, kompetencije i agilnu strukturu, ni tada ne možemo očekivati rezultat. Bitno je uskladiti ove aktivnosti i omogućiti stabilan rast i razvoj, kao i rezultate nabavke.”
Evaluacija segmenata unaprijeđenja i njihovog značaja
Nikolajević dalje dodaje da je pored definisanja ciljeva unaprijeđenja, važno razumjeti potrebe i ciljeve razvoja kompanije.
”Iskustvo u vidu postavljanja infrastrukture koja može da podrži dalji razvoj strategije i procesa je, prema njegovim riječima, veoma važno. Kompanije ne mogu da napreduju na putu povećanja efikasnosti ako nemaju infrastrukturu koja je im je neophodna. Ukoliko posmatramo segment nabavke”, smatra Nikolajević, tu na prvom mjestu polazimo od organizacione strukture nabavnog tima u odnosu na mandat i očekivanja od nabavke, a potom i veličine tima u odnosu na mandat, opisa posla i specijalizacije, kompetencije nabavnog tima, karijernog plana za svakog člana tima, kao i operativne i strateške zamjene svakog člana tima.
”Ukoliko ovaj dio nije dobro definisan ulazi se u rizik multitaskinga nabavke, a to se u krajnjoj instanci svodi na reaktivnu ulogu nabavke, a ne kao funkciju koja obezbjeđuje konkurentsku prednost. Također, u današnje vrijeme veliku važnost imaju akvizicija, prepoznavanje i izgradnja talenata, načina kako graditi ljude, sticati povjerenje i održavati visok nivo specijalizacije, ali i motivacije zaposlenih”, naglašava Nikolajević.
Primjena novih tehnologija i njihov uticaj na moderni lanac snabdijevanja
Razmatranje primjene tehnoloških trendova u savremenom poslovanju, oduvijek je predstavljalo ključni preduslov za suštinsku implementaciju inovacija u svakodnevnim procesima, što postaje dodatno izraženije u složenim operacijama koje grade efikasan lanac snabdijevanja.
Pasula napominje da se, sa jedne strane, dobri primjeri mogu uočiti u slučajevima kompanija koje inovacije integrišu u svoje procese, sa ciljem stvaranja dodatne vrijednosti:
”Tako one postaju orijentisane na pružanje brzih i kvalitetnih uvida sa tržišta, optimizaciju distribucije, uvođenje alata za dinamičko rutiranje (RoadNet), optimizaciju distributivnih ruta i centralizaciju timova za planiranje distribucije i transporta, kao i praćenje dostupnosti proizvoda na policama i u objektima In Store Availability (ISA) i On Shelf Availability (OSA) sa ključnim kupcima.”
Međutim, razvoj novih tehnologija je potrebno konstantno pratiti i u širem smislu, kako bi se pravovremeno prepoznali potencijali i centralne tačke razvoja.
Tucaković smatra da je na prvom mjestu tu potrebno razumjeti da su lanci snadbijevanja globalno veoma međuzavisni, kao i da vodeće kompanije postavljaju standarde koji se veoma brzo prelivaju i na ostale karike u kompleksnom globalnom lancu:
”Ono što u jednom trenutku deluje kao naučna fantastika, ubrzo postaje imperativ. Stoga danas možemo govoriti o nekoliko tehnologija koje će igrati ključnu ulogu u stvaranju lanca snadbijevanja nove generacije – a to su Blockchain, IOT, robotika i AI.
Blockchain tehnologija obezbijeđuje transparentnost i sigurnost podataka. Kupci žele da znaju odakle potiče hrana koju kupuju, gde je i kada proizvedena, čime je tretirana, kako je distribuirana itd. Pružanjem ovakvih informacija stiče se povjerenje kupaca i konkurentska prednost. Poljoprivredni proizvođači, distributeri, skladišta, fabrike, logističke kompanije i maloprodaje mogu da koriste istu platformu za ažuriranje podataka o proizvodu na putu od proizvođača do kupca. Na sličan način se može obezbijediti i vidljivost svih procesa u okviru jedne organizacije, što značajno poboljšava kvalitet odluka.
IOT tehnologija, odnosno uređaji koji putem interneta komuniciraju međusobno, obezbjeđuje trenutno dobijanje informacija. Primjena ove tehnologije u proizvodnim fabrikama, skladištima i maloprodajnim objektima pomaže u upravljanju zalihama u realnom vremenu, minimiziranju zastoja u proizvodnji i povećanju ukupne efikasnosti lanca snadbijevanja. Kupcima je važno da trgovci nude trenutnu informaciju o dostupnosti proizvoda, kao i da mogu da prate isporuku u potpunosti kroz digitalno iskustvo.
Kada je reč o robotici, naši sagovornici ističu njenu izuzetnu ulogu u transformaciji lanca snabdijevanja. Pojedini logistički zahtjevi će biti unaprijeđeni primjenom dronova i samoupravljajućih automobila. U skladištima se očekuje da će autonomni mobilni roboti da zamjene i da ubrzaju teške, radno intenzivne zadatake. Sve veća upotreba robota i softvera za automatizaciju procesa je namijenjena smanjenju ljudskih napora i ubrzavanju jednostavnih, ponavljajućih zadataka. Prepuštanjem ovih zadataka mašinama, ljudi mogu da se usredoče na zadatke veće vrijednosti. Tehnologija je tu da pomogne čovjeku u obavljanju njegovih poslova.
Sličan slučaj je i sa AI (vještačkom inteligencijom) koja ima veliki uticaj na povećanje efikasnosti lanca snabdijevanja. Ogromna količina podataka, koja cirkuliše i koja se akumulira u jednoj organizaciji, može se sistematično iskoristiti za identifikovanje obrazaca u lancu snabdijevanja, predviđanje potreba i efikasno upravljanje zalihama, ali i za automatizaciju procesa i smanjenje mogućnosti grešaka uzrokovanih ljudskim faktorom.
Kako spremno dočekati budućnost?
”Jasno je da će sa sve većom primjenom IT rješenja u modernim lancima snabdijevanja rasti i potreba za novim vještinama zaposlenih u ovoj oblasti. Kako bi u budućnosti obezbijedili neophodna znanja i vještine, menadžerima se savjetuje sprovođenje intenzivnih programa obuka i mentorstva”, napominje Tucaković
Prepoznajući ovu potrebu, Srpsko udruženje profesionalaca u lancu snabdijevanja pruža aktivnu podršku svojim članovima kroz program mentorstva, webinare i radionice, i na taj način doprinosi smanjenju jaza između formalnog obrazovanja, stečenog iskustva i potrebe za kvalitetnim kadrovima.
Kako ističu naši sagovornici, ovakve obuke i programi su izuzetno bitni, naročito ako se uzme u obzir predviđanje koje kaže da će u budućnosti jedan dio organizacija preći na model “Lanac snabdijevanja kao usluga” (SCaaS). Trenutno ovakav model poslovanja ima veliku primjenu u softveru (Sofware as a Service, SaaS), jer omogućava uštede u fiksnim troškovima i infrastrukturi. Na sličan način, SCaaS bi omogućio organizacijama da imaju elastičan lanac snabdijevanja koji je zasnovan na savremenoj infrastrukturi i stručnim kadrovima, i koji se veoma brzo i jednostavno prilagođava promjenama u okruženju, a bez potrebe za skupim ulaganjima i visokim fiksnim troškovima.
