Kupovne navike građana zapadnog Balkana – Analiza regionalnih trendova u kupovnim navikama: Podaci iz istraživanja Mediana
Što se tiče regionalne pokrivenosti, TGI metodologija se provodi (pored Srbije) i na tržištima Slovenije, Hrvatske i BiH. Za potrebe naših regionalnih klijenata, pripremili smo na identičnom upitniku i TGI Adria bazu, u kojoj se nalaze odgovori 14.130 ispitanika prikupljeni tokom posljednjih 12 mjeseci s ova četiri tržišta.
Ovom prilikom prikazat ćemo dio podataka iz TGI Adria baze koji se odnosi na kupovne navike građana ove četiri države.
Na pitanje „Koliko često kupujete namirnice“, gotovo trećina građana Srbije odgovorila je da kupuje namirnice svaki dan, što je sedam puta češća pojava u odnosu na građane Slovenije i tri puta češća u odnosu na građane Hrvatske.
Kada govorimo o kanalima nabavke namirnica, građani Srbije koriste prosječno najveći broj kanala za nabavku namirnica (2,8), građani Hrvatske (2,6), dok građani Slovenije prosječno koriste samo dva kanala za nabavku namirnica. Naravno, na sva četiri tržišta supermarketi i hipermarketi predstavljaju najdominantniji kanal nabavke namirnica, no vidimo da i u tom segmentu postoje razlike. Ovaj kanal nabavke zastupljeniji je među građanima Slovenije (88 posto) nego među građanima Srbije, gdje je 71 posto ispitanika navelo ove formate kao jedan od kanala za nabavku namirnica.
Ono po čemu se građani Srbije izdvajaju, osim lokalnih nezavisnih prodavnica, u odnosu na građane ostale tri države, jeste veći postotak onih koji nabavljaju namirnice na pijaci. Ova razlika je najizraženija ako usporedimo podatke za Sloveniju (16 posto) i Srbiju (44 posto). Ipak, treba napomenuti da je značaj pijace kao kanala za nabavku namirnica u opadanju tijekom posljednjih desetak godina, pa sve manje ljudi, čak i u Srbiji, nabavlja namirnice na pijaci.
Ako analiziramo odnos potrošača prema brendovima i maloprodajnim objektima, mogu se uočiti određeni trendovi i razlike među posmatranim tržištima.
Analizirajući stepen slaganja s izjavom: „Iako imam omiljeni brend, ako je drugi brend na posebnoj ponudi, kupit ću njega umjesto omiljenog“, primjećujemo da se najveći postotak građana Srbije slaže s ovom izjavom. Čak 46 posto građana Srbije, statistički značajno više u odnosu na prosjek, u određenoj mjeri se složilo s ovom izjavom. Kada se ovaj podatak usporedi s istim iz 2019. godine, vidimo porast slaganja s 40 na 46 posto.
S druge strane, povećan je i prosječan broj prodajnih objekata u kojima građani Srbije obavljaju svoje velike kupovine, s 2,9 objekata u 2019. na 3,3 u 2023. godini.
Također, porastao je i postotak slaganja (s 12 posto u 2019. na 17 posto u 2023. godini) s izjavom: „Mijenjam prodavnice kada znam gdje će biti najbolje promocije kada budem kupovao/la.“ S prikazanog grafikona može se vidjeti da se najveći postotak građana Hrvatske složio s ovom izjavom kada smo ih pitali kako promocije utječu na njih prilikom kupovine.
Kada govorimo o kupovini putem interneta, vidimo da je gotovo svaki drugi građanin Srbije, u dobi od 15 do 69 godina, imao ovo „iskustvo“ u posljednjih 12 mjeseci. Tačnije, 46 posto građana Srbije kupilo je neki proizvod ili platilo neku uslugu putem interneta. Kada to usporedimo sa Slovenijom, vidimo da je tamo kupovina putem interneta gotovo 1,8 puta češća nego u Srbiji.
Slična situacija je i kada želimo mjeriti samo učestale kupce putem interneta, tj. one koji barem jednom mjesečno ili češće obavljaju online kupovinu. U Srbiji taj postotak iznosi 19 posto, što je slično kao i u Bosni i Hercegovini, ali je više od 2,3 puta niži nego u Hrvatskoj i Sloveniji.
Kada govorimo o proizvodima i uslugama koje se kupuju putem interneta, u Srbiji je, u odnosu na Hrvatsku, veći postotak građana koji su u posljednjih 12 mjeseci kupovali knjige online. Obrnuta situacija je kod kupovine odjeće, gdje je u Hrvatskoj gotovo tri četvrtine građana kupovalo odjeću putem interneta, dok je taj postotak u Srbiji nešto više od polovine. S druge strane, kada je riječ o kupovini turističkih aranžmana i avionskih karata, u Sloveniji je svaki drugi stanovnik ove zemlje online plaćao svoje turističke usluge, dok je taj postotak u Srbiji gotovo pet puta manji i iznosio je samo devet posto.
Target Group Index (TGI) predstavlja globalni standard za single-source istraživanja jer sve podatke koji se tiču demografije ispitanika, izloženosti medijima, konzumacije/korištenja proizvoda/usluga i životnog stila prikupljamo od jednog ispitanika pomoću jednog opsežnog upitnika i na uzorku koji je nekoliko puta veći od standardne veličine uzorka. Trenutno se istraživanje provodi na uzorku od 4.834 ispitanika, starosti od 15 do 69 godina. Uzorak je reprezentativan po spolu, starosti, tipu naselja i regiji, a sama regrutacija ispitanika je kombinacija F2F i online metoda. TGI Serbia baza se svake godine dva puta godišnje (u lipnju i prosincu) “osvježava” s uvijek novih 2.500 ispitanika.
Autor: Borislav Radojković, TGI Project Manager, Mediana
Više istraživanja OVDJE
