Autohtoni mliječni proizvodi Bosne i Hercegovine

Zahvaljujući jedinstvenoj klimi i svom specifičnom podneblju, Bosna i Hercegovina se može pohvaliti nečim što mnogo veće zemlje nemaju – prelijepim sirevima.

Čiste rijeke i potoci, biserna planinska jezera i ogromne površine za ispašu oduvijek su pogodovale razvoju stočarstva, pa je i proizvodnja sira ovdje prisutna od davnina. Svi sirevi autohtoni za neko područje predstavljaju blago zemlje iz koje potječu, označavajući njenu tradiciju i kulturnu baštinu. Oni čine važno obilježje nekog naroda i zemlje i pokazatelj su opće i tehničke kulture.

Potrošači su danas svjesni značaja ishrane i njenog učinka na zdravlje i kvalitet života. Stvara se potreba za širom lepezom kvalitetnih prehrambenih proizvoda, među kojima sir igra važnu ulogu.

U odnosu na mlijeko, on sadrži veću količinu proteina i masti, a posebno je značajan po visokom sadržaju kalcija. Pored kvantitativnih promjena na komponentama mlijeka, u siru se tokom zrenja dešavaju i složeni biohemijski procesi pri kojima se pojedini sastojci znatno mijenjaju i razlažu na prostije komponente, što omogućava lakše varenje i bolju apsorpciju u ljudskom organizmu. Stoga, danas sir predstavlja važnu namirnicu u ishrani ljudi, ali sve više ima i širi značaj predstavljajući kulturno i tradicionalno ogledalo neke zemlje.

Proizvodnja autohtonih mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini sačuvana je stoljećima,
uprkos brojnim ratovima, raseljavanju i učestalim migracijama stanovništva u gradove. Ovi proizvodi odlikuju se velikom raznolikošću. U BiH se danas proizvodi niz autohtonih sireva kao što su: Livanjski sir, Vlašićki sir, Mješinski sir, Masni sir, Vareni sir, Kalenderovački sir, Posni sir ili Torotan, Svježi kiseli sir, Sušeni kiseli sir, Tvrdi koziji sir iz ulja, Bijeli koziji sir, Zajednica, Urda ili Hurda, Zarice…

Prehrambeni proizvodi koji nose jednu od oznaka proizvoda  na tržištu spadaju u prehrambene proizvode više cjenovne kategorije. Oznake porijekla i geografskog porijekla također doprinose stvaranju identiteta i prepoznatljivosti proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu, kao i podizanju kvalitete proizvoda. Ovakav način zaštite prehrambenih proizvoda ima veliki značaj i za područje s kojeg proizvod potječe, jer doprinosi ruralnom razvoju, osobito udaljenijih i dislociranih područja.

Dr.sci. Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine izrazio je zadovoljstvo što su prvi bosanskohercegovački prehrambeni proizvodi zaštićeni po uzoru na praksu u zemljama Europske unije.

“Registracijom oznaka ovim tradicionalnim proizvodima omogućena je promocija jedinstvenih karakteristika koje su povezane s njihovim geografskim porijeklom i dugogodišnjim umijećem koje se koristi u njihovoj proizvodnji. Na ovaj način omogućuje se potrošačima da na tržištu lakše prepoznaju tradicionalne, authotone proizvode koji će na pakovanju imati i posebne oznake, a proizvođačima će ove proizvode moći bolje plasirati”, izjavio je Hajrić.

Na domaćem i međunarodnom tržištu vlada jaka konkurencija u plasmanu prehrambenih proizvoda. U toj borbi za konkurentnost sve više se cijene tradicionalni proizvodi, odnosno proizvodi čije posebne karakteristike proizilaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade te podneblja iz kojeg dolaze.