Potrošnja se oporavlja, donoseći pozitivan trend na tržište regije Adriatik

Side view portrait of young couple standing by cashiers desk in supermarket and buying groceries

Ekonomske prognoze pokazuju poboljšanje u većini zemalja istočne Evrope, s rastom BDP-a i usporavanjem inflacije. Ono što smo primijetili je početni povratak količinskog rasta u zemljama istočne Evrope, pri čemu su količinski trendovi postali pozitivniji u prvoj polovini 2024. godine, pokazuju podaci NielsenIQ

U 2024. godini ekonomija u regiji Adriatik se stabilizirala, inflacija je usporila, a potrošnja potrošača je porasla. Zanimljivo je da je u drugom kvartalu povećanje cijena u FMCG sektoru bilo znatno niže u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Kao rezultat toga, ovaj trend je doveo do povećanja količinskog rasta.

Prema studiji „NIQ Shopper Trends“, potrošači u regiji Adriatik postaju opušteniji u 2024. godini. To se odražava u njihovoj spremnosti da plate više za kvalitet, s obzirom na to da je svijest o cijenama znatno opala u prethodnoj godini. Pored toga, veliki dio kupaca obavlja kupovine koje premašuju njihove prvobitne namjere. Iako velika većina organizira svoje kupovine prije odlaska u prodavnicu, 6 od 10 ljudi na kraju kupuje dodatne artikle.
Uprkos složenom inflatornom utjecaju na potrošače, očigledno je da je inflatorni pritisak sada znatno usporen i da potrošnja cvjeta. Zemlje regije Adriatik bilježe brže stope količinskog rasta potrošnje u usporedbi s istočnom Evropom. Možemo očekivati da će se ovaj pozitivan trend nastaviti kako se ekonomske prognoze poboljšavaju, a također i potrošnja potrošača, komentira Miroslav Tasić, generalni direktor NIQ-a za regiju Adriatik.
Promocije ostaju ključni faktor u ponašanju potrošača i značajno utječu na tržišne trendove u 2024. godini. U svim zemljama regije Adriatik značaj promotivnih kupovina porastao je u tekućoj godini u usporedbi s prethodnom godinom. U Sloveniji kupovine vođene promocijama u 2024. godini čine 27%, u Hrvatskoj 30%, dok je u Srbiji udio promotivnih kupovina još veći, čak 38%.

To, međutim, ne znači da su potrošači manje osjetljivi na cijene. Oni nisu zaboravili pritisak rasta cijena s kojim su se suočili u protekle dvije godine. Potrošači su sada iskusniji, informiraniji i naučili su nove obrasce ponašanja, usvojili nove brendove, a samim tim i nove navike. Pretraga promocija, sudjelovanje u lojalti programima, pažljiviji izbor prodajnih kanala i prihvatanje robnih marki su trendovi koji će dodatno podržati rast potrošnje, zaključuje Tasić.

U Srbiji, u drugom kvartalu 2024. godine, u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine, ukupna FMCG prodaja povećana je za 9,0% vrijednosno, zahvaljujući rastu kako količinski (6,1%), tako i u jedinici vrijednosti (2,9%), što pokazuje nastavak pozitivnog trenda povećane potrošnje. U skladu s usporavanjem inflacije ranije ove godine, primijećen je značajan pomak u ponašanju potrošača, pri čemu su neesencijalne kategorije bilježile najveći rast u FMCG sektoru. Najvažnije kategorije koje su imale najveći rast obima u FMCG sektoru uključuju neesencijalne proizvode poput zaštite boje za veš, vlažnog toalet papira, ruma, energetskih napitaka i tonika/astringenata za lice.

Najvažnije prehrambene kategorije prema vrijednosti prodaje tokom drugog kvartala 2024. godine su alkoholno pivo, bezalkoholni napici, sladoled, gotovi mesni proizvodi i mljevena kafa (ne instant). Od pomenutih kategorija, sladoled je zabilježio najveći rast u drugom kvartalu 2024. godine, s povećanjem od 32% u vrijednosti, pri čemu je rast bio isključivo posljedica količinskog rasta od 32%. Najveće povećanje cijena među pomenutim kategorijama zabilježeno je kod bezalkoholnih napitaka, s 9%.

U okviru neprehrambenih kategorija u drugom kvartalu 2024. godine, deterdženti za pranje veša, toalet papir, omekšivači za tkanine, pelene za bebe i dezodoransi su se istakli kao najprodavaniji prema vrijednosti, u usporedbi s istim kvartalom prošle godine. Dezodoransi su zabilježili najveći rast obima od 11%. Najveće povećanje cijena u drugom kvartalu 2024. godine u usporedbi s drugim kvartalom 2023. godine zabilježeno je kod deterdženata, s 9%, dok je od pomenutih neprehrambenih kategorija toalet papir jedina kategorija koja je zabilježila pad cijena od 12%.

Svi tipovi kanala zabilježili su rast vrijednosti u Srbiji u proteklih 12 mjeseci zaključno sa junom 2024. godine. Najveći rast u vrijednosti prodaje zabilježen je kod kanala diskontera, s 13,3%.

FMCG industrija bilježi izvanredan rast vrijednosti od 9% u drugom kvartalu 2024. godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Top 5 proizvođača bilježi brži tempo rasta od 17,6%, što doprinosi rastu FMCG sektora, dok su drugi proizvođači zabilježili niže stope rasta u usporedbi s cjelokupnom FMCG industrijom. Privatne robne marke (PL) pokazuju sporiji rast u prvim kvartalima 2024. godine u usporedbi s 2023. godinom, s 8,1%. U Srbiji, privatne robne marke zauzimaju tržišni udio od 13,5%.

S druge strane, sektor tehnologije i trajnih dobara u Srbiji bilježi rast od 5,1% u vrijednosti u posljednjih 12 mjeseci. Najveći rast zabilježen je u telekomunikacijskom sektoru, i to čak 23,2%. Tržište je tokom drugog kvartala 2024. godine bilo pod utjecajem sportskih natjecanja, što je doprinijelo većoj prodaji televizora, koja je porasla za 10%. Međutim, u posljednjih 12 mjeseci ova kategorija bilježi negativan trend. Cijene su u padu u posljednja četiri kvartala.

Deset najjačih brendova pokriva 65% tržišta, ali bilježe slabije rezultate u odnosu na tržišne trendove. Iznad tržišnih prosjeka rastu brendovi koji nisu među top 10 po vrijednosti. Kanali maloprodaje bilježe značajan rast u posljednjih 12 mjeseci, uprkos negativnim rezultatima u trećem kvartalu 2024. godine. Elektronska maloprodaja je, nakon izazova, u 2024. ponovo zabilježila pozitivan trend.

FMCG industrija u Hrvatskoj zabilježila je rast vrijednosti od 5,9% u drugom kvartalu 2024. godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Iako je rast i dalje pretežno vođen povećanjem cijena od 4,7%, dodatno doprinosi i količinski rast od 1,1%. Rast u Hrvatskoj je pozitivan, ali je niži u odnosu na prethodna tri kvartala.

Tokom drugog kvartala 2024. godine, sljedeće prehrambene kategorije zabilježile su najveću vrijednost prodaje: svježe sirovo meso, pivo, gotovi mesni proizvodi, sir i sladoled. Sve ove kategorije bilježe rast obima u 2024. godini u poređenju s istim kvartalom prošle godine, pri čemu su gotovi mesni proizvodi zabilježili količinski pad, dok je ova kategorija zabilježila najveće povećanje cijena od 9% u poređenju s prošlom godinom. U okviru neprehrambenih kategorija u drugom kvartalu 2024. godine, deterdženti za pranje veša, toalet papir, dezodoransi, sredstva za čišćenje domaćinstva i kuhinjske krpe su se istakli po vrijednosti. Od pomenutih kategorija, svaka je zabilježila pozitivan rast obima osim kuhinjskih krpa. Najveće povećanje cijena u drugom kvartalu 2024. godine u poređenju s drugim kvartalom 2023. godine zabilježeno je kod deterdženata, sa 13%.

Svi kanali su zabilježili rast vrijednosti u periodu od 12 mjeseci zaključno s junom 2024. godine u poređenju s istim periodom prošle godine. Kanal kioska i benzinskih stanica zabilježio je izvanredan rast od 27,1%, dok su hipermarketi prikazali najniže stope rasta od 8,8%. Pored toga, mali i veliki prodajni objekti i kiosci smanjuju broj svojih prodavnica za 2% u 2024. godini u poređenju s 2023. godinom.

U periodu od 12 mjeseci zaključno s junom 2024. godine, top 5 proizvođača zabilježilo je sporiji rast vrijednosti od 7,3% u poređenju s cjelokupnom FMCG industrijom koja je rasla za 12,7% u istom periodu. Proizvodi privatnih robnih marki prate sličan trend, sa stopom rasta od 9,7%. Privatne robne marke su činile 20,3% tržišnog udjela u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci zaključno s junom 2024. godine. U poređenju s tim, drugi proizvođači pokreću rast FMCG sektora s bržim tempom rasta od industrijskog prosjeka.
Pored toga, tržište tehnologije i trajnih dobara u Hrvatskoj raste za 12,3% vrijednosno na MAT nivou. Najveći rast zabilježen je u sektoru malih kućnih aparata, s 20,6%. Tržište je bilo značajno pogođeno sportskim takmičenjima u drugom kvartalu 2024. godine, što je uticalo na performanse televizora koji su nadmašili tržišne trendove i doprinijeli ukupnom povećanju T&D tržišta od 12,5% u posljednjem kvartalu.

Top 5 brendova, koji čine 63% tržišta, nisu pratili tržišni rast, dok su brendovi iz top 10-15 kategorije nadmašili tržišni trend i sada su dostigli 9% tržišne vrijednosti. Rast cijena je usporen u 2024. godini. Kanal maloprodaje raste na MAT nivou, dok je zbog visokog udjela televizora, najveći rast u drugom kvartalu 2024. godine zabilježen u kanalu koji se bavi prodajom isključivo elektronskih uređaja.

Slovenija bilježi niži vrijednosni rast u FMCG industriji u poređenju s ostalim zemljama Jadranske regije. Vrijednosni rast u drugom kvartalu 2024. godine, u poređenju s istim periodom prošle godine, iznosio je 0,7%. Pozitivan količinski rast u drugom kvartalu 2024. godine (1,1%) je nastavak trenda oporavka količina na tržištima Jadranske regije. Stopa količinskog rasta u Sloveniji je pozitivna, ali je niža nego u prethodna tri kvartala. U poređenju sa Srbijom i Hrvatskom, gdje cijene i dalje rastu, Slovenija bilježi drugačiji trend s opadanjem cijena (-0,4%) u drugom kvartalu 2024. godine u poređenju s drugim kvartalom 2023. godine.

U drugom kvartalu 2024. godine, sljedeće prehrambene kategorije zabilježile su najveću vrijednost prodaje u Sloveniji: pivo, mesni proizvodi, svježe pakovano meso, sir i čokoladni proizvodi. Od svih pomenutih kategorija, količinski pad zabilježen je kod mesnih proizvoda (-4,0%) i čokoladnih proizvoda (-14,4%). Najveće povećanje cijena zabilježeno je kod čokoladnih proizvoda (6,6%), dok je kod sira zabilježen pad cijena (-3,9%).

U okviru neprehrambenih kategorija u drugom kvartalu 2024. godine, proizvodi od papira, deterdženti za pranje veša, sredstva za pranje posuđa, dezodoransi i proizvodi za njegu lica su najvažnije kategorije prema vrijednosti prodaje. Od njih, dezodoransi su zabilježili najveći količinski rast od 8% u drugom kvartalu 2024. godine u poređenju s istim kvartalom prošle godine, dok su ostale pomenute kategorije također zabilježile rast, osim deterdženata koji su imali količinski pad od -1%. Istovremeno, najveće povećanje cijena među ovim kategorijama zabilježeno je kod proizvoda za njegu lica (4%), dok su proizvodi od papira (-7,7%) i sredstva za pranje posuđa (-1,7%) zabilježili pad cijena.

Svi kanali su zabilježili rast vrijednosti u Sloveniji u drugom kvartalu 2024. godine. Drogerije se izdvajaju s najvećim rastom vrijednosti od 6,2% u poređenju s istim periodom prošle godine, dok su u isto vrijeme manji formati (prodavnice i kiosci) zabilježili pad.
U Sloveniji, udio privatnih robnih marki iznosi 36,2%, što je najviše među zemljama Jadranske regije, i konstantno raste sa stopom rasta od 5,1%. Top 5 proizvođača prikazali su nižu stopu rasta vrijednosti (5,1%) u poređenju s cjelokupnom FMCG industrijom (6,5%) tokom posljednjih 12 mjeseci zaključno s junom 2024. godine.

U isto vrijeme, tržište tehnologije i trajnih dobara u Sloveniji raste za 3,4% na MAT nivou. Dok je prvi kvartal 2024. godine bio prilično stabilan u poređenju s prvim kvartalom 2023. godine, rast je ubrzan na 6% u vrijednosti u drugom kvartalu 2024. godine.
Najveći doprinos ovom trendu došao je od rasta prodaje televizora, koji su bili „hit kategorija“ zbog važnih događaja ovog ljeta, kao što su Olimpijske igre i Euro 2024.
Rast cijena usporava, ali glavni kućni aparati i dalje pokazuju rast vrijednosti, koji dolazi iz svih praćenih kategorija osim zamrzivača, koji još uvijek pate od prekomjerne zasićenosti iz vremena COVID-a. Inovacije u usisivačima pokreću rast ove kategorije, što zauzvrat doprinosi rastu cjelokupnog sektora malih kućnih aparata.

Slovenačko tržište je veoma homogeno, top 5 brendova čini 70% tržišta panela, ali rast ovih brendova je sporiji od tržišta na MAT nivou zaključno s junom 2024. godine. Dok je MAT vrijednost za online prodaju negativna, ovaj trend se mijenja, jer smo u drugom kvartalu 2024. godine vidjeli skroman povratak rasta u ovom kanalu.

Nilsen

Više istraživanja ovdje