Evropsko tržište e-trgovine poraslo je za 13% prošle godine, na 718 milijardi eura, ali će se vjerovatno suočiti sa sličnim izazovima za širi sektor maloprodaje, otkriva novi izvještaj Ecommerce Europe i EuroCommerca.
Izveštaj o evropskoj e-trgovini za 2022. utvrdio je da je stopa rasta online trgovine ostala stabilna, sa marginalnim porastom u odnosu na 2020. godinu, čak i uprkos popuštanju ograničenja COVID-a.
Izveštaj identifikuje dva ključna trenda – prvo, da prodaja e-trgovine počinje da se normalizuje nakon pojačanih obrazaca prodaje u periodu pandemije, pri čemu se rast polako stabilizuje.
Drugo, primjećuje se da su potrošači pažljiviji u svojoj potrošnji, zbog inflacije, posljedica rata u Ukrajini, poremećaja lanca snabdijevanja i opšteg osjećaja neizvjesnosti.
“Iako je još uvijek teško procijeniti, rat u Ukrajini će imati velike posljedice na evropsku ekonomiju, kao i na tržišta e-trgovine. Mnogi naši članovi su već prijavili pad kupovne moći i povjerenja potrošača, uglavnom zbog visokih cijena energije, inflacije i neizvjesnosti u pogledu budućnosti”, prokomentarisao je Luca Cassetti, generalni sekretar Ecommerce Europe.
Bez obzira na to, u izvještaju se primjećuje da prodaja putem online trgovine do sada doživljava samo mali pad. To pokazuje da je sektor digitalne trgovine postao nezamjenljiv i veoma otporan.
Pored toga, industrija onlajn usluga, kao što su e-turizam, događaji i prodaja karata, doživjela je stalan oporavak tokom prošle godine.
“Sektor maloprodaje i veleprodaje se značajno transformiše kako bi postao digitalniji, održiviji i privukao nove talente. Procjenjujemo da će preduzeća morati da udvostruče svoje investicije do 2030. godine kako bi uspješno ostvarila tu transformaciju”, dodala je Christel Delberghe, generalna direktorica EuroCommerca.
Prema izvještaju, Zapadna Evropa je daleko najjači region u pogledu prometa B2C e-trgovine, držeći 63% ukupnog prometa za 2021. Na drugom mjestu je Južna Evropa sa samo 16% ukupnog prometa, dok su Centralna i Sjeverna Evropa na trećem i četvrtom mjestu (10% i 9%), a Istočna Evropa (2%) na posljednjem mestu.
