Turska je najveći svjetski izvoznik brašna, ali njegovu proizvodnju baziraju na uvozu pšenice. U posljednjih pet sezona ova država je morala povećati uvoz te žitarice zbog smanjenja domaće proizvodnje, izvještava APK Inform.
Rod turske pšenice USDA je procjenila na 16,3 miliona tona u sezoni 2021/22, što je pad od 23 posto u odnosu na 2017. godinu kada je iznosila 21 milion tona. Nedostatak je nadokađen uvozom koji je povećan na 31 posto u 2021/22.
Uvoz iz Rusije i Ukrajine
Uvoz pšenice je uglavnom bio iz Rusije i Ukrajine. U sezoni 2019/20 iz ove dvije zemlje uvezeno je 86 posto. Taj udio se povećao na 96 posto u sezoni 2020/21.
Zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji došlo je do smanjenja isporuke. Ukrajina je u razdoblju juli-februar 2022. isporučila 1,8 miliona tona u Tursku što je samo 20 posto od predviđene količine uvoza za 2021/22. Istovremeno je Rusija isporučila 4,8 miliona tona, što je 53 posto.
“Industrijska prerada pšenice je u posljednje tri godine bila veća od domaće proizvodnje. To ukazuje da će uvoz biti kritična karika, jer se očekuje da će potražnja za 16 posto premašiti očekivani prinos”, izjavio je Andrij Kupčenko, rukovoditelj jedinice za poslovne projekte u APK-Informu.
U Godišnjoj statistici međunarodne trgovine po zemljama, koju je objavio TrendEconomy, je vidljivo da je u 2020. godini izvoz brašna iz Turske smanjen za 9,58 posto, a vrijednost mu je 951.074.316,00 američkih dolara, što je smanjenje od 100 miliona dolara u odnosu na prethodnu godinu.
Najviše su brašna izvezli u Irak u iznosu od 444 miliona dolara, a zatim u Jemen 85 mil. $.
Najveći trgovinski partner, kada je u pitanju pšenično brašno, upravo je Bosna i Hercegovina. Udio turskog brašna u bosansko-hercegovačkom uvozu je 90 posto i za to je plaćeno 3,6 miliona dolara. Zatim slijedi Egipat s udjelom od 2,3 posto ili 92 hiljade dolara.