Ukidanjem kvota za mlijeko u Evropskoj uniji u 2015. godini i liberalizacija tržišta doveli su do povećane proizvodnje mlijeka u pojedinim državama, pokazuju podaci Eurostata, statističkog ureda EU.
Kada posmatramo ukupnu proizvodnju od 2015. primjetićemo porast u količini. Za 27 država članica u 2020. isporuka kravljeg mlijeka je oko 144,6 miliona tona što je za 5,8 posto više od 2015. godine. Prosječna stopa rasta je nešto više od jedan posto godišnje.
I dalje su najveći proizvođači Njemačka, Francuska, Holandija i Italija.
Pregledom statističkih podataka, možemo vidjeti koje zemlje su napredovale i povećale količine, a kod kojih je ona smanjena. Treba napomenuti da podaci obuhvataju mlijeko prikupljeno s farmi od strane ovlaštenih mljekara.
Tako je Italija ostvarila značajno povećanje, iznad prosjeka EU od 11,8 posto na 11,89 miliona tona godišnjih isporuka.
Zanimljivo je istaći da je ova proizvodnja u Poljskoj rasla brže nego u EU i to tri puta brže od prosjeka. Ondje je isporučeno skoro 12,5 miliona tona kravljeg mlijeka 2020. godine što je za 14,6 posto više nego 2015. godine.
Porast su ostvarili i irski stočari sa oko 6,5 miliona tona u 2015. na više od 8,5 miliona, dakle gotovo za trećinu. U apsolutnom iznosu, to znači i najveći porast od 1,95 miliona tona.
Mađarska i Austrija su za svaku posmatranu godinu imale skoro istu količinu proizvedenog.
U regionu proizvodnja rasla u Srbiji
Proizvodnja u Hrvatskoj pokazuje pad. U 2015. je zabilježeno 513,41 hiljada tona, a 2020. 434,22 hiljada tona mlijeka. U Sloveniji je količina skoro nepromijenjena.
Podaci za Srbiju pokazuju rast. Od 861,81 hiljada tona u 2015. proizvodnja je dostigla 907,66 hiljada tona u 2020. godini.
Količina koja je zabilježena u Makedoniji je u slabijem padu. Crna Gora nije dostavila podatke za 2020. godinu, a oni za Bosnu i Hercegovinu nisu dostavljeni u navedenom periodu.
