Kako su već najavljivali prvi rezultati o robnoj razmjeni u prvih šest mjeseci, ali i podaci o kretanju BDP-a, u tom je periodu došlo do osjetnog smanjivanja vrijednosti robnog izvoza i uvoza Hrvatske
Takva kretanja bila su rezultat negativnog uticaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa, odnosno globalno otežanog protoka roba te smanjene inostrane i domaće potražnje.
Za Hrvatsku su pritom najznačajnija zbivanja na području EU na čije tržište Hrvatska plasira približno 70% svog robnog izvoza, a na tom nivou u prvih šest mjeseci ove godine došlo do realnog pada BDP-a od 8,3%, te do realnog pada vrijednosti robnog uvoza od čak 9,7%.
Pritom je u Italiji, koja je pojedinačno najveće tržište Hrvatske, došlo do pada BDP-a od 12%, a uvoza od čak 14,1%.
Posmatrano prema tržištima, najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen je prema pet najvećih zemalja izvoznica (Italija, Nemačka, Slovenija, Austrija, BiH) te prema SAD-u.
Pad izvoza prema Italiji iznosio je na godišnjoj razini čak 33%, odnosno 242 miliona eura. Među zemljama prema kojima je izvoz povećan isticale su se Mađarska, zbog izvoza sirove nafte, te Luksemburg, prema kojem je ostvaren iznos brodova.
foto: PIxabay
