Kafa koju konzumiramo u svom domaćinstvu, na poslu ili u kafiću vrlo vjerovatno je proizvod potekao iz Južne Amerike, odnosno Brazila, vodećeg proizvođača Arabice – vrste kafe koja je najrasprostranjenija na svijetu.
Priredila: Ines Mešić
Do kojih granica ide povećanje cijena sirove kafe? Posljednje poskupljenje ove sirovine desilo se 2017. godine usljed loših klimatskih faktora koji su pogodili južnu hemisferu, kada su potrošači za kilogram kafe plaćali i do deset posto više u odnosu na dotadašnju cijenu.
Slična situacija dešava se i danas, četiri godine kasnije, ali pod utjecajem više faktora koje je donijela pandemija i 2021. godina.
Kako se navodi u mjesečnom izvještaju Međunarodne organizacije za kafu (ICO), nepovoljni klimatski faktori, posljedice pandemije i problemi sa transportom kao jedan od njih, dovode do drastičnog povećanja cijena svih vrsta sirove kafe. Brazil se, kako se navodi u članku Wallstreet Journala, suočava sa jednim od najvećih padova u proizvodnji kafe u posljednjih 20 godina zbog višemjesečne suše.
Prognoze ukazuju da će globalno povećanje povećati i cijene u maloprodaji i u kafićima, te posredno utjecati na rad 125 miliona ljudi koji širom svijeta koji od kafe zarađuju za život.
Wallstreet Journal prenosi izjavu poljoprivrednice iz Brazila, Kristine Vale (Christina Valle) koja navodi da nikada nije vidjela da je suša pogodila prinos kao ove godine. Cijena sorte Arabica viša je i od one prije četiri godine.
S druge strane, naše tržište još uvijek nije osjetilo jak utjecaj povećanja cijena, zbog, kako navode, slabije konzumacije protekle dvije godine, te su preostale zalihe iz 2020. godine još uvijek u maloprodaji.
Druge države proizvođači poput Kolumbije i Vijetnama su po svim statistikama imale bolju godinu što se tiče proizvodnje, ali se suočavaju sa problemima druge vrste.
Izvoz kolumbijske kafe opao je nakon što su demonstranti blokirali autoputeve i luke. Masovni antivladini protesti održani u maju u Kolumbiji zbog nezadovoljstva podtsaknutog porastom siromaštva i nejednakosti tokom pandemije unazadili su vanjsku trgovinu ove zemlje.
Pored toga, nestašica brodskih kontejnera za transport kafe utjecala je na izvoz kafe iz Vijetnama. Vijetnam inače obezbjeđuje više od trećine svjetskih zaliha kafe sorte Robust.
List Financial Times piše da transport kafe iz ove zemlje regularno traje četiri do šest sedmica, ali zbog nedostatka kontejnera i brodova za transport, sada je potrebno dvostruko više vremena.
“Cijene sve četiri vrste kafe zabilježile su značajan rast’’, navodi se u izvještaju ICO, a od januara to poskupljenje je doseglo i do 60 posto.
Iako su sazreli uslovi za visoke cijene, robni ekonomista Philippe Chalmin objasnio je da su troškovi kafe posljednjih godina posebno niski, ističući da je funta Arabice, koja je jedinica mjere na tržištu ove robe, u maju 2011. koštala više od 3 dolara.
“Mljevena kafa prodaje se u prosjeku po 15 eura po kilogramu, a kafa u mahunama po 45 eura po kilogramu, pa čak i više”, kazao je on.
To je daleko od trenutne cijene kafe Arabica koja je manja od četiri eura po kilogramu.
U Francuskoj se cijena kafe koja se prodaje u supermarketima vrlo malo promijenila posljednjih mjeseci i ostaje blizu referentne cijene za 2015. godinu, prema podacima koje je podijelila nacionalna statistička agencija.
Trenutni rast cijena kafe također je dio šireg konteksta inflacije cijena sirovina, bilo poljoprivrednih ili industrijskih, s bakarom i aluminijem koji su obarali rekorde posljednjih mjeseci.
U Bosni i Hercegovini se trenutno cijene pola kilograma kafe kreću od 6,30 do 6,90 KM u zavisnosti od proizvođača, te iako se ne smatra osnovnom životnom namirnicom, ona predstavlja jedan od najvažnijih proizvoda.
Iako se ne zna koliko će još poskupjeti, Gordana Bulić, predsjednica udruženja potrošača ‘’Klub potrošača’’ iz Tuzle, savjetuje potrošačima da se odlučuju za onu koja je barem i pet feninga manja jer bi to moglo nakon nekog vremena dovesti do stabilizacije tržišta.
