Zajednička poljoprivredna politika EU nakon 2027. dobila bi više fleksibilnosti, prema stavu koji su usaglasili ministri poljoprivrede država članica. Stav zadržava jezgro prijedloga Evropske komisije iz 2025. godine.
Kako su saopćili iz Vijeća EU, stav država članica dodaje fleksibilnost koja će nacionalnim vlastima omogućiti da provedbu zajedničke poljoprivredne politike prilagode nacionalnim okolnostima. To se, između ostalog, odnosi na obavezne uvjete u području zaštite okoliša za primanje podrške. Članice žele da obavezni uvjeti budu uravnoteženiji s dobrovoljnim mjerama poljoprivrednika koje doprinose zaštiti okoliša.
Shema DABIS i aktivni poljoprivrednici
Ministri su se zalagali i za izmjenu predložene sheme degresivne dohodovne podrške po površini (DABIS), koja će u narednoj finansijskoj perspektivi zamijeniti više postojećih sistema plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike. Prema mišljenju Vijeća, članice bi u okviru sheme imale mogućnost redistributivnog mehanizma, sličnog dopunskoj redistributivnoj dohodovnoj podršci za održivost u aktuelnom programskom periodu.
Pravila o degresivnosti, odnosno postepenom smanjenju plaćanja za veće farme, te o ograničenju plaćanja u okviru sheme DABIS ministri još nisu dogovorili, jer je to dio širih pregovora o budućem dugoročnom budžetu Unije (MFF). Vijeće EU se složilo da će članice morati utvrditi definiciju aktivnog poljoprivrednika i moći je prilagoditi nacionalnim okolnostima. Prema navodima Vijeća, definicija poljoprivrednika koji je minimalno uključen u poljoprivrednu djelatnost omogućit će da podrška stigne do gazdinstava koja je zaista trebaju.
Ministri poljoprivrede složili su se i da će članice u okviru sheme DABIS morati mladim poljoprivrednicima osigurati viša plaćanja i podržati ih pri pokretanju djelatnosti. Članice će također morati pripremiti strategiju za generacijsku obnovu poljoprivrednog sektora. Zalagali su se i za jačanje sposobnosti sektora da predviđa rizike, upravlja njima i oporavlja se od njih, bilo da su povezani s prirodnim nesrećama, bolestima životinja ili nesigurnošću na tržištu.
Ocjena slovenskog ministra
Janez Cigler Kralj, slovenski ministar poljoprivrede, ocijenio je kompromisni prijedlog primjerenim jer obuhvata brojna rješenja u smjeru pojednostavljenja i veće fleksibilnosti za države članice. Iz ministarstva su njegove riječi prenijeli ovako: „Za Sloveniju je ključno da buduća zajednička poljoprivredna politika zadrži snažnu podršku poljoprivredi, a istovremeno osigura dovoljno fleksibilnosti za države članice pri oblikovanju mjera u skladu s njihovim nacionalnim posebnostima. Jednako je važno dalje smanjenje administrativnih tereta za poljoprivrednike, jer mjere moraju biti jednostavne i izvodljive u praksi.“
Stav Vijeća, koji će biti osnova za pregovore o uredbi o zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU u periodu 2028–34, tek je djelimičan. Ne obuhvata visinu sredstava koja će biti na raspolaganju za podršku evropskoj poljoprivredi, što je dio širih pregovora o cjelokupnom MFF-u koji još traju.
U narednoj finansijskoj perspektivi očekuju se značajne promjene u provedbi zajedničke poljoprivredne politike. Ona više neće biti sastavljena od dva stuba, nego će se njeno finansiranje odvijati u okviru nacionalno-regionalnih reformskih planova. Na osnovu tih planova članice će primati i sredstva za druge politike, poput kohezijske i migracijske.
