Hrvatski potrošači pri odabiru prehrambenih proizvoda sve pažljivije vagaju odnos cijene, kvaliteta i porijekla, pokazuju istraživanja Hrvatske gospodarske komore (HGK). Cijenu kao izuzetno važan element pri donošenju odluke o kupovini navodi 51% ispitanika.
Premda je cijena i dalje najvažniji kriterij kupovine, rezultati ukazuju na sve izraženiju svijest građana o sastavu proizvoda te vrijednosti domaće i lokalno proizvedene hrane. Među tri najvažnija faktora pri odabiru i kupovini prehrambenih proizvoda građani ističu cijenu, promotivnu prodaju i sirovinski sastav.
Cijena i dalje presudna, ali ne i jedina
Rezultati potvrđuju da su troškovi života i dalje jedan od ključnih faktora koji oblikuju potrošačke navike. Uprkos tome, domaće porijeklo predstavlja značajnu prednost, pa je 61% građana spremno odabrati hrvatski proizvod kada procijeni da je omjer cijene i kvaliteta opravdan.
Hrvatska je u proteklih deset godina ostvarila osjetan rast standarda, sa 61% prosjeka EU prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku po standardu kupovne moći 2015. na 78% 2025. godine, uz rekordnu zaposlenost i realan rast plaća. Ipak, cijena i dalje snažno utiče na odluke potrošača, što je razumljivo u okolnostima globalnih izazova, sukoba na Bliskom istoku i posljedično rasta cijena energenata, koji se prelijevaju i na troškove života.
Istovremeno, kao i kod potrošača u svim društvima s visokim standardom, rast kupovne moći otvorio je hrvatskim potrošačima veći prostor da pri kupovini uz cijenu uzimaju u obzir i druge faktore, poput kvaliteta i porijekla proizvoda.
Uz cijenu, trećina građana posebnu pažnju posvećuje sastavu proizvoda. Sirovinski sastav kao vrlo važan kriterij navodi 33% ispitanika, dok je promotivna prodaja važna za 31% građana. Zemlja porijekla proizvoda također ima značajnu ulogu u procesu kupovine, a 30% ispitanika svrstava je među vrlo važne faktore.
Porijeklo proizvoda posebno je važno određenim grupama potrošača. Žene su nešto sklonije provjeravati porijeklo proizvoda u odnosu na muškarce, a vidljiva je i razlika među starosnim grupama. Stariji građani, posebno oni iznad 60 godina, znatno češće uzimaju u obzir porijeklo proizvoda u odnosu na mlađe potrošače u dobi od 16 do 29 godina. Takvi rezultati upućuju na to da iskustvo i navike u velikoj mjeri utiču na percepciju kvaliteta i povjerenje u proizvode.
Povjerenje u lokalne proizvođače
Posebno je zanimljiv odnos građana prema domaćim proizvodima. Čak 61% ispitanika spremno je odabrati hrvatski proizvod kada procijeni da je omjer cijene i kvaliteta opravdan i prihvatljiv. Drugim riječima, domaće porijeklo predstavlja važnu prednost, ali uz konkurentnu cijenu i odgovarajući kvalitet.
Rezultati istraživanja HGK-a također potvrđuju visok nivo povjerenja građana u proizvode lokalnih proizvođača. Većina ispitanika smatra da su ti proizvodi kvalitetniji. Najizraženije povjerenje iskazano je prema medu, za koji 78% građana smatra da je kvalitetniji kada dolazi od lokalnih proizvođača. Visoko su ocijenjeni i svježe meso te maslinovo ulje, za koje 72% ispitanika vjeruje da lokalni proizvođači nude viši nivo kvaliteta.
Takvi rezultati potvrđuju sve veću vrijednost koju potrošači pridaju lokalnoj proizvodnji, autentičnosti i sljedivosti hrane. Lokalni proizvođači u očima građana predstavljaju sinonim za svježinu, tradicionalan način proizvodnje i veću kontrolu kvaliteta, što se posebno odražava kod proizvoda kod kojih je povjerenje potrošača od izuzetne važnosti.
Ovakvi stavovi potrošača dodatno dobijaju na značaju u vremenu obilježenom globalnim krizama i poremećajima na tržištu, koji su još snažnije naglasili važnost nacionalne samodostatnosti i očuvanja domaće proizvodnje. Istovremeno, u brojnim evropskim zemljama sve je izraženiji trend potrošačkog patriotizma, odnosno svjesnog odabira proizvoda domaćeg porijekla kao podrške nacionalnoj privredi.
Trideset godina kampanje Kupujmo hrvatsko
Upravo s tom idejom Hrvatska gospodarska komora prije trideset godina pokrenula je kampanju Kupujmo hrvatsko. Cilj kampanje bio je olakšati prepoznavanje kvalitetnih domaćih proizvoda te potrošačima pružiti dodatnu sigurnost pri kupovini. HGK je očuvanju domaće proizvodnje doprinio i uvođenjem znakova „Izvorno hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“, koji su potvrda proizvodu odnosno usluzi o njihovom porijeklu, kvalitetu i tržišnoj prepoznatljivosti.
Istraživanje HGK-a, provedeno u saradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu 2022. godine, pokazalo je da bi ekonomija godišnje rasla 1% brže kada bi svaki stanovnik potrošio 14 eura mjesečno više na domaće proizvode. Osim pozitivnog uticaja na porezne prihode i otvaranja novih radnih mjesta, takav razvoj smanjio bi udio uvezene hrane, pića i drugih proizvoda.
Jedna od dodatnih koristi takvog razvoja bila bi jačanje pregovaračke pozicije domaćih trgovačkih lanaca prema stranim dobavljačima, odnosno smanjenje inflatornih pritisaka. Treba uzeti u obzir i da je prehrambeno-prerađivačka industrija tradicionalno jedan od najvećih segmenata hrvatske prerađivačke industrije. Veća i dugoročno stabilna potrošnja domaćih prehrambenih proizvoda potaknula bi taj važan sektor ekonomije te doprinijela razvoju relativno manje razvijenih dijelova Hrvatske, Sjeverne i Panonske Hrvatske, gdje se odvija većina proizvodnje prehrambeno-prerađivačke industrije.
Tokom godina kampanja Kupujmo hrvatsko prerasla je okvire promotivne aktivnosti i postala jedna od najprepoznatljivijih nacionalnih privrednih inicijativa. Njena uloga, osim podrške domaćim proizvođačima, usmjerena je i na jačanje svijesti građana o vrijednosti domaćeg rada, znanja i proizvodnje. Premda su se modeli i aktivnosti kampanje tokom godina mijenjali i prilagođavali tržišnim okolnostima, temeljni cilj ostao je isti: poticati kupovinu kvalitetnih hrvatskih proizvoda i istovremeno doprinositi jačanju hrvatske privrede.
