HUP je u dokumentu o poziciji, izrađenom povodom predstojeće odluke o minimalnoj plati, predložio dva trajna mehanizma, među kojima je i automatsko povećanje osnovnog osobnog odbitka. Prvi mehanizam odnosi se na usklađivanje minimalne plate s inflacijom i kretanjem dodane vrijednosti u privredi.
Drugi mehanizam predviđa automatsko povećanje osnovnog osobnog odbitka najmanje do nivoa porezne osnovice minimalne plate nakon obaveznih penzijskih doprinosa. Takvim bi se pristupom, prema prijedlogu HUP-a, osiguralo da zaposlenici koji primaju minimalnu platu ne plaćaju porez na dohodak.
Iz HUP-a poručuju da odgovornost za povećanje životnog standarda zaposlenika trebaju podijeliti poslodavci i država.
Osobni odbitak rastao znatno sporije od plata
Prema podacima koje navodi HUP, od 2017. do 2025. godine osnovni osobni odbitak povećan je za približno 18%, dok je prosječna plata u istom razdoblju porasla oko 87%. Iz HUP-a upozoravaju da zbog neusklađenosti poreznih parametara s rastom plata sve veći dio dohotka podliježe oporezivanju, čak i kada se porezne stope ne mijenjaju.
Zbog toga predlažu redovno usklađivanje poreznih pragova kako bi se spriječilo povećanje efektivnog poreznog opterećenja zaposlenika.
Kao primjere evropske prakse navode Njemačku, koja prilagođava porezne parametre kako inflacija ne bi automatski povećavala porezno opterećenje, Slovačku, koja osobni odbitak povezuje sa životnim minimumom, te Austriju, koja zakonskim mehanizmima neutralizira dio inflacijskog učinka na porezne razrede. HUP smatra da bi i Hrvatska trebala uvesti unaprijed definirana pravila usklađivanja umjesto povremenih poreznih izmjena.
Povećanje osobnog odbitka, ističu, imalo bi relativno veći učinak na zaposlenike s nižim i srednjim primanjima. Dodatne koristi ostvarile bi i porodice koje koriste porezne olakšice za djecu i izdržavane članove.
Porezno rasterećenje kao podrška konkurentnosti
HUP upozorava da povećanje minimalne plate utiče i na očekivanja zaposlenika u višim platnim razredima, što može povećati ukupne troškove rada za preduzeća. Prema stajalištu HUP-a, ostvarivanje dijela rasta neto plata kroz porezno rasterećenje omogućilo bi poslodavcima više prostora za očuvanje razlika među platnim razredima, nagrađivanje kvalifikovanih zaposlenika i ulaganja u razvoj poslovanja. Posebno ističu ulaganja u tehnologiju, automatizaciju i povećanje produktivnosti.
HUP pritom podržava dalji rast plata, ali upozorava da produktivnost rada po satu u Hrvatskoj iznosi oko 63% prosjeka Evropske unije. Smatraju da rast troškova rada koji nadmašuje rast produktivnosti može negativno uticati na konkurentnost, ulaganja i zaposlenost, osobito u radno intenzivnim djelatnostima.
Prihodi lokalnih budžeta od poreza na dohodak porasli 14,5%
HUP smatra da fiskalni prostor za porezno rasterećenje rada postoji, pozivajući se na rast poreznih prihoda lokalne samouprave. Prema podacima HUP-a, prihodi lokalnih budžeta od poreza na dohodak u 2025. godini porasli su za 14,5%, na približno 3,8 milijardi eura. Istovremeno su ukupni porezni prihodi lokalne samouprave tokom posljednje tri godine povećani za 73,2%.
HUP predlaže da se dio tog povećanja vrati zaposlenicima i privredi kroz smanjenje poreznog opterećenja rada. Ujedno priznaje da povećanje osobnog odbitka podrazumijeva fiskalni trošak, zbog čega predlaže povezivanje poreznih promjena s efikasnijim funkcionisanjem lokalne uprave, funkcionalnim povezivanjem jedinica lokalne samouprave i reformom njihovog finansiranja. Kao dodatnu mogućnost navodi uvođenje fiskalnih zaštitnih mehanizama.
U dokumentu se također ističe da minimalna plata ne bi trebala biti glavni instrument socijalne politike. Umjesto oslanjanja isključivo na povećanje minimalne plate, HUP zagovara ciljane oblike pomoći domaćinstvima, zasnovane na njihovom stvarnom dohodovnom i imovinskom položaju.
