Šta nam govore pojedine oznake na deklaracijama pakovanja hrane u trgovinama, vinarijama, delikatesnim trgovinama? Šta nam garantuje kvalitetu namirnice ili njenu dodanu vrijednost? U Europskoj uniji, ali i zemljama u regiji, ovome se sve više pridaje značaj.
Je li određeni proizvod nastao od sirovina s baš određenog područja, bez pesticida ili ima određenu količinu hranjivih sastojaka, reći će više oznake zemljopisnog porijekla, izvornosti, eko proizvoda i druge.
Kada je riječ o zemljopisnom porijeklu, razlikujemo zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla (ZOZP) te zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI). Susjedna Hrvatska ih broji gotovo 60, a posljednji od njih je sir Lički škripavac.
ZOZP – čiji je puni naziv na engleskom jeziku Protected Geographical Indication (PGI) čini oznaku zemljopisnog porijekla koja je garantovana za proizvode tijesno vezane uz određeni prostor u kome se mora obaviti najmanje jedna i to ključna etapa izrade, prerade ili pripreme. Nije bitno odakle je sirovina dokle god se potpuno slijedi i poštuju zaštićena receptura i tehnologija proizvodnje.
ZOI ili pak Protected Designation of Origin (PDO) je oznaka izvornosti te pokriva poljoprivredne proizvode i namirnice proizvedene, procesuirane i pripremljene u određenom prostoru koristeći tradicionalne, poznate, priznate tehnike. Ime proizvoda mora sadržavati specifično mjesto, regiju ili čak državu gdje je nastao te biti potpuno povezan s tim područjem. Cjelokupni proizvodni proces sirovinama s tog prostora mora se odvijati na njemu.
Popis svih proizvoda kao i u kojoj su fazi registracije, možete provjeriti u registru geografskih oznaka EU eAmbrosia.
Treba spomenuti i oznaku Garantovano tradicionalni specijalitet (GTS) ili Traditional Speciality Guaranteed (TSG) kojom se ističu tradicionalni aspekti, kao što su metode proizvodnje ili tradicionalni sistem, bez povezanosti s konkretnim geografskim područjem. Dakle, može se bilo gdje proizvoditi od sirovina s bilo kojih izvora dokle god poštuje zaštićenu tradicionalnu recepturu i proizvodnu proceduru.
Studija koju je nedavno objavila Europska komisija utvrdila je da je prodajna vrijednost proizvoda zaštićenih oznakom u prosjeku dvostruko veća nego kod sličnih bez certifikata. Od 8.000 takvih u svijetu, nešto manje od polovice proizvodi se upravo u Europi.
U BiH nacionalnu oznaku geografskog porijekla nose Visočka pečenica, Livanjski sir i Nevesinjski krompir. U procesu registracije je Drvarski mućeni pekmez od drenjina.
Do 2030. godine 25 posto poljoprivrednih površina u Uniji obrađivat će se prema načelima ekološke poljoprivrede, uz pomoć strategije EU-a “od polja do stola”. Ova vrsta poljoprivrede je od 2010. godine na našem kontinentu postala sve prisutnija, a od tada postoji i Ekološki znak EU-a.
On se može upotrebljavati samo na eko proizvodima koje je certificirala ovlaštena agencija ili ustanova, navodi Europska komisija. Njime se potvrđuje da su zadovoljili stroge zahtjeve proizvodnje, prerade, prijevoza i skladištenja. Može se staviti samo na artikle koji sadržavaju najmanje 95 posto ekoloških sastojaka i zadovoljavaju dodatne stroge uvjete u pogledu preostalih 5 posto.
U cilju promovisanja zdrave prehrane usvojen je sistem obilježavanja namirnica u pet boja i pet slova pod nazivom Nutri-Score. Razvio ga je francuski Zavod za javno zdravlje, a temelji se na znanstvenom algoritmu koji u obzir uzima nutrijente koji su poželjni u izbalansiranoj prehrani i one koje bi trebalo ograničiti.
Međutim, iako se na prvu ruku čini kao dobra tehnika, ona predstavlja i problem. Naime, kvaliteta namirnica razlikuje se od regije do regije u svakoj zemlji i jako je teško uskladiti kontrolu kakvoće hrane pojedine države i njezine alate s ostatkom svijeta.
Stoga je Nutri Score sustav naišao na kritike Talijana, jer označava neke od glavnih sastojaka mediteranske prehrane kao loše. Primjerice, maslinovo ulje.
Osim Francuske koja promoviše ovaj sistem, i Belgija, Španija, Luksemburg, Njemačka te Holandija uvele su takozvani nutritivni semafor.
Talijani su na tržište izbacili Nutrinform Battery, a ove jeseni i Med Index. Njegov bi se logotip trebao nalaziti na prednjoj strani ambalaže i sadržavati nutritivne vrijednosti, ali i utjecaj na okoliš.
Nije zgoreg spomenuti i oznaku Fair Trade, kojom se ističe da je vrijednost određenog proizvoda upravo ona kojom je za isti plaćen proizvođač. Odnosno, zasniva se na principima pravedne trgovine, održive proizvodnje koja ne zagađuje prirodu, poštuje prava radnika i ne temelji se na dječjem radu.
Odnosi se prije svega na proizvode iz Afrike, s Bliskog istoka, Azije i Pacifika, Južne Amerike te Kariba, kao što su kafa, čokolada, palmino ulje, kokos, banane pamuk i slično.
Prednost pravednih proizvoda prepoznata je u zemljama kao što su Njemačka, Velika Britanija, Švicarska i Holandija, ali iz godine u godinu se povećava prodaja artikala s ovom oznakom.
Izvor: Agroklub
