S proizvodnjom od oko 500 do 600 tona godišnje Tuzlanski kanton je vodeći proizvođač svježe gljive u Bosni i Hercegovini. Tome prije svega doprinosi činjenica da na području TK postoje laka dostupnost potrebnih sirovina za uzgoj gljiva, kao i firme za proizvodnju komposta i proizvodnju micelija, odnosno sjemena gljiva.
U ove dvije firme se godišnje proizvodi oko 2.000 tona komposta, od čega se skoro 75 posto koristi za proizvodnju šampinjona, 20 posto za proizvodnju bukovača i pet posto za proizvodnju gljive šitaka.
Resorno kantonalno ministarstvo je u prošloj godini isplatilo ukupno 200.000 KM poticaja za proizvođače I njihove proizvodnje pogone.
“Novčana podrška se isplaćuje po toni iz programa novčane podrške ministarstva 45 KM za tonu proizvedenu komposta i 50 KM za proizvodnju gljive na osnovu tog utrošenog komposta, koji se koristi za proizvodnju, naravno da ćemo i u narednom periodu osigurati sredstva za ovu važnu proizvodnju” rekao je Vahidin Smajlović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK.
Proizvođači gljiva u ovom kantonu su i jedna od najoorganiziranijih poljoprivrednih grupacija, koja djeluje pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla. Oko 30 njih se bavi profesionalnim uzgojem, dok je znatno veći broj onih koji se bavi iz hobija. Od hobija do biznisa bilo je i s Tuzlankom Almom Fazlić, koja se posljednjih 12 godina profesionalno bavi uzgojem.
Posebno je zanimljiva činjenica da gljivari već deset godina dominiraju na domaćem tržištu, cijenu ne mijenjaju, a svojim kvalitetom su uspjeli potisnuti uvoz u potpunosti
“Danas na godišnjem nivou radim između 100 – 150 tona komposta, a otprilike ova jedna vreća daje između tri i pet kilograma. Malo se popravio poticaj, imamo i od grada, a imamo i kantonalnu podršku i nadamo se da će biti još bolje”, kaže Alma.
Posebno je zanimljiva činjenica da gljivari već deset godina dominiraju na domaćem tržištu, cijenu ne mijenjaju, a svojim kvalitetom su uspjeli potisnuti uvoz u potpunosti.
Proizvodnja ima perspektivu, s obzirom na zahtjeve tržišta. Ono što je potrebno je da se zbog klimatskih promjena pronađe način za veće investicije u gljivarstvu, odnosno da se kroz ulaganja pronađe mogućnost nabavke rashladnih uređaja kako bi se plakšao kompletan process, kažu oni.