Evropska komisija je objavila izvještaj u kom predstavlja detaljan pregled najnovijih trendova i daljih izgleda za svaki poljoprivredno-prehrambeni sektor Evropske unije. Zaključili su kako je svaki od njih pokazao otpornost tokom krize COVID-19 i dobro poslovao zahvaljujući povećanoj maloprodaji i kućnoj potrošnji.
Što se tiče ratarstva, cijene svih glavnih žitarica su porasle u skladu sa globalnim vrijednostima. Procjenjuje se da će i globalna potrošnja da raste, uglavnom predvođena potražnjom za stočnom hranom. Kako je navedeno u izvještaju, proizvodnja žitarica u EU mogla bi da dosegne 295,2 miliona tona za 2020/21, što je porast od 5,3 posto u odnosu na prošlu godinu.
Očekuje se da će ukupna proizvodnja uljarica u EU porasti za 3,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu i doseći 16,7 miliona tona u ovoj sezoni i to uprkos teškim vremenskim uslovima. Što se tiče proteinskih usjeva, njihova proizvodnja porasla je za 7,9 posto u 2020/21., a mogla bi i dodatno da raste za 5,2 posto zbog domaće potražnje.
Međutim, proizvodnja šećera dosegla je petogodišnji minimum i iznosi samo 14,4 miliona tona. Ovaj pad uglavnom je posljedica žutice šećerne repe u Francuskoj. Međutim, očekuje se stabilna potrošnja koja će dovesti do smanjenja zaliha.
Ove sezone maslinovo ulje moglo bi da dosegne proizvodnju blizu 2,1 miliona tona, što je 10 odsto više u odnosu na 2019/20. Nakon povećanja 2020. godine, potrošnja u EU mogla bi da nastavi da raste za dodatnih tri posto. Zahvaljujući ovom rastu i očekivanom stabilnom izvozu, njegova cena mogla bi i dalje da se oporavlja.
Što se tiče vinskog sektora, očekuje se da će proizvodnja vina ostati stabilna na oko 158 miliona hektolitara. Domaća upotreba mogla bi da se poveća za dva odsto, a uz očekivani porast izvoza, ova kretanja mogla bi da dovedu do smanjenja zaliha i bolje tržišne ravnoteže u sektoru.
Proizvodnja jabuka u EU-u ostaje stabilna za 2020/21, na 11,5 miliona tona. Uz povećanu konzumaciju tokom pandemije, očekuje se da će potrošnja svježih proizvoda po glavi stanovnika ostati na visokom nivou od 15,4 kg. Predviđa se proizvodnja od osam posto više narandži, a očekuje se i dalje visoka potrošnja sa 12,9 kilograma po stanovniku.
Kada je reč o mlijeku, tokom ove godine se prognozira rast za jedan posto, a istovremeno se očekuje smanjenje broja krava. Potrošnja sira i maslaca mogla bi da se poveća usljed ponovnog otvaranja ugostiteljskih objekata, a maloprodaja bi trebalo da ostane na višem nivou u odnosu na razdoblje prije COVID-19.
Proizvodnja govedine u EU smanjila se za 1,2 posto prošle godine, a isti trend očekuje se u ovoj i to za 0,9 odsto, uprkos oporavku potražnje u drugoj polovini 2021. godine. Što se tiče svinjskog mesa, proizvodnja je porasla za 1,2 posto u 2020., podstaknuta izvozom. Međutim, nakon dvije godine spektakularnog rasta, izvoz će se smanjiti zbog kineske proizvodnje koja se polako oporavlja od afričke svinjske gripe. To će dovesti do pada od 0,7 posto u ovoj godini.
U 2020. godini proizvodnja živine porasla je za jedan posto i očekuje se da će zadržati sličan rast u ovoj. Sektor je bio pogođen ptičjim gripom otkrivenim u 18 zemalja EU, povrh toga, tu je zatvaranje ugostiteljskih objekata zbog pandemije SARS-CoV-2. Međutim, 2021. trebalo bi da dođe do blagog oporavka u smislu izvoza, sa postupnim ukidanjem zabrana (povezanih sa ptičjim gripom).
Proizvodnja ovčijeg i kozjeg mesa porasla je za dva posto u 2020. Međutim, predviđa se pad za jedan posto u 2021. godini, usljed smanjenja veličine stada i manjeg obima klanja na farmama u Rumuniji. Takođe, niža dostupnost ovčijeg mesa na domaćem tržištu mogla bi da dovede do povećanja cijena.