Preskoči na sadržaj
InStore BiH · Dio InStore regionalne mreže
Istraživanja· 2 min čitanja

Srbija: realni BDP u trećem kvartalu porastao za 4% međugodišnje

Rast su predvodili uslužni sektor, trgovina i neto porezi. Prema podacima Evrostata, Srbija je u septembru 2026. imala najveći međugodišnji rast realnog prometa u maloprodaji među evropskim zemljama.

Podijeli:
Prikaz privrednog rasta i kretanja BDP Srbije u trećem kvartalu
Piggy bank, wooden cubes with text, toy people made of plastic and a flag on an abstract background, a concept on the theme of Serbian GDP

Realni BDP Srbije u trećem kvartalu povećan je za 4% međugodišnje, dok je rast u prvih devet mjeseci 2026. iznosio oko 3,6%.

Najveći doprinos rastu dali su uslužni sektor, trgovina i neto porezi, što Srbiju svrstava među najbrže rastuće evropske ekonomije.

Industrijska proizvodnja u septembru 2026. međugodišnje je povećana za 3,2%, a unutar nje prerađivački sektor za 5,1%. Prerađivačka industrija od početka godine, kumulativno posmatrano, u odnosu na isti period 2025. bilježi rast od 1,4%. Aktivnost je povećana u 14 od 24 oblasti, koje čine 66,1% prerađivačkog sektora.

Spoljnotrgovinska razmjena nastavlja rasti, uz brži rast izvoza od uvoza. U prvih devet mjeseci 2026. robni izvoz porastao je za 8,9%, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je na 82,6% (u istom periodu 2025. iznosila je 79,5%). Rast robnog izvoza predvode kapitalni i intermedijarni proizvodi, a najveći pojedinačni doprinos daje proizvodnja motornih vozila.

Srbija je, prema podacima Evrostata, u septembru 2026. zabilježila najveći međugodišnji rast realnog prometa u maloprodaji među evropskim zemljama. Promet je u septembru bio za 13,6% nominalno veći nego u istom mjesecu prethodne godine, dok je u stalnim cijenama povećan za 8,8%. Kumulativno posmatrano, u prvih devet mjeseci 2026. u odnosu na isti period 2025. realni promet robe u trgovini na malo povećan je za 7,4%.

Inflacija je u septembru iznosila 4,1% međugodišnje, pri čemu je njeno ubrzanje dijelom posljedica baznog efekta iz prethodne godine, nastalog primjenom uredbe o ograničenju trgovačkih marži. U septembru je devet od 27 zemalja članica EU imalo veću međugodišnju inflaciju od Srbije.

Rast neto zarada u augustu 2026. iznosio je 8,7% realno u odnosu na isti period prethodne godine. Prosječna neto zarada u julu bila je 9,3% veća od vrijednosti prosječne potrošačke korpe.

Posmatrano po gradovima, kupovnu moć iznad republičkog prosjeka imali su Beograd, Kragujevac i Niš, dok je Novi Sad bio na nivou prosjeka. Prosječna neto zarada bila je veća od prosječne potrošačke korpe i u Zaječaru, Smederevu, Užicu, Kraljevu i Valjevu.

Informacija prije sastanka.

Najvažnije FMCG i retail vijesti iz BiH i regije direktno u vaš inbox.