Popuštanje pandemijskih ograničenja oslobodilo europski izvoz

EU je u prvoj polovini godine najviše povećala izvoz, ali i uvoz sirovina i energenata, utvrdio je Eurostat.

Europski izvoz robe bio je u junu gotovo za četvrtinu veći nego u istom prošlogodišnjem mjesecu kada su na snazi bile stroge mjere suzbijanja pandemije koronavirusa.

Hrvatska je u skupini s povećanjem robnog izvoza u zemlje izvan EU-a u junu za 34 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, tek nešto skromnijim od rumunjskoga koji je porastao 37 posto, penosi Vladin portal Izvoz.gov.

Izvoz robe iz EU-a porastao je u junu 22,3 posto, a uvoz 30 posto, izračunao je Eurostat. Snažniji rast uvoza srezao je višak u robnoj razmjeni EU-a sa svijetom za četvrtinu, na 14,8 milijardi eura. Vrijednost robne razmjene unutar EU-a zabilježila je pak isti postotni rast, na 294,4 milijarde eura.

Eurozona je također bilježila veći skok uvoza, za 28,2 posto, u usporedbi s 23,8-postotnim povećanjem izvoza. Višak u robnoj razmjeni smanjen je time za nekih 10 posto, na 18,1 milijardu eura. Vrijednost robne razmjene u zoni primjene zajedničke europske valute porasla je za četvrtinu, na 188 milijardi eura.

Sve su zemlje EU-a u junu bilježile dvoznamenkasti skok izvoza robe izvan Unije u usporedbi s istom prošlogodišnjim razdobljem, a najveći je bio na Malti, gdje je porastao 65 posto. Slijede Grčka i Kipar s povećanjem izvoza za 47 odnosno 46 posto.

Hrvatska je također u skupini s povećanjem robnog izvoza u zemlje izvan EU-a u junu za 34 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, tek nešto skromnijim od rumunjskoga koji je porastao 37 posto. Njemački izvoz uvećan je za petinu, a najskromniji rast bilježila je Slovačka, za nekih 12 posto.

Sve su zemlje EU značajno povećale i uvoz robe iz ostatka svijeta, uz izuzetak Kipra gdje je smanjen 18,7 posto. Najviše je poskočio u Latviji, za 88,7 posto, te u Slovačkoj i Estoniji, za 72,1 odnosno 62,4 posto.

Hrvatski uvoz robe iz zemalja izvan Unije porastao je u lipnju oko 37 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Najskromniji rast uvoza bilježila je Mađarska, za nešto manje od 10 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

U prvoj polovini ove godine robni izvoz EU-a bio je veći za 14 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a u istom je postotku porastao i uvoz.

EU je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci bilježio višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 84,4 milijarde eura, veći za 12 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Vrijednost razmjene unutar EU-a bila je veća otprilike za petinu i iznosila je 1.654,2 milijarde eura.

Izvoz robe iz eurozone porastao je u prvoj polovini godine 16, a uvoz 15 posto. Višak u robnoj razmjeni sa svijetom poskočio je 19 posto, na 102,5 milijardi eura.
Vrijednost robne razmjene unutar eurozone uvećana je za petinu, na 1.047,8 milijardi eura.