Prema riječima eksperta Univerziteta u Varviku Alistera Smita, cijene hrane u svijetu rastu brže nego ikad u poslednjih skoro pola vijeka.
Postoji rizik da cijene još više skoče zbog Kine: prema procjenama američkog Ministarstva poljoprivrede, Kina u skladištima drži 69 posto svjetskih zaliha kukuruza, 60 posto riže, 51 posto pšenice i preko 30 posto soje. U 2020. godini Kina je kupila hranu u vriijednosti od rekordnih 98,1 milijardi dolara. Tokom protekle decenije uvoz je porastao za 360 odsto.
Šef Nacionalne uprave za rezerve žitarica Cin Jujong potvrdio je da su državne zalihe hrane u zemlji dostigle istorijski maksimum. Kako je rekao, zalihe pšenice u Kini pokrivaju potrebe za godinu i po dana.
Kako objašnjava profesor sa Univerziteta u Aičiju (Japan) Goro Takašahi, aktivna nabavka hrane je prinudna mjera Kine, jer unutrašnja proizvodnja stagnira od 2015. godine. Naime, u Kini su loši prinosi, između ostalog, zbog zagađenja tla, a osim toga farmeri migriraju u megalopolise.
Prema riječima analitičara, činjenica da Kina povećava zalihe hrane može biti povezana sa nizom razloga: zemlja se osigurava od trgovinskog rata, nastavka pandemije, slabe žetve i od posljedica energetske krize.
Zatim, energetska kriza već je dovela do smanjenja proizvodnje mineralnih đubriva i prekida izvoza. Uvozni proizvodi su skupi, a nije ih lako ni nabaviti – u Evropi hemijska preduzeća ne rade punim kapacitetom, a u Rusiji su uvedene kvote za izvoz azotnih i kompleksnih đubriva, cijene su visoke, postoje poteškoće sa transportom i pretovarom agrohemikalija. Shodno tome, sjetva poljoprivrednih kultura u Kini i drugim zemljama svijeta može se smanjiti, dovodeći do pada prinosa, smatraju analitičari.