Renata Dinova, marketing direktorica kompanije Spar, u kolumni piše da nove ideje često počinju jednostavnim pitanjima i znatiželjom. Prema njenim riječima, znatiželja nije samo želja da se sazna više, nego način razmišljanja.
Za Dinovu je znatiželja spremnost da se poznata situacija sagleda iz drugog ugla, da se sasluša drugačije mišljenje i da se prihvati da i ono što dobro funkcioniše možda može funkcionisati još bolje. Pitanja poput „A šta ako probamo drugačije?“, „Zašto ovo radimo baš ovako?“, „Može li bolje?“ i „Šta još ne znamo?“ često su početak nečeg novog.
Njen profesionalni put vodio je kroz dizajn i kreativnost, preko marketinga, do komercijalnih odluka, strategija i rezultata. Na prvi pogled to su različiti svjetovi, ali upravo u njihovoj povezanosti Dinova vidi najveću vrijednost.
Dizajn ju je naučio da pita kako će ovo vidjeti čovjek, a marketing zašto bi ga to zainteresovalo. Komercijala je dodala još jedno važno pitanje: stvara li ovo stvarnu vrijednost i rezultat.
S vremenom je zaključila da se najbolje ideje rijetko nalaze samo u jednom od tih svjetova. Najčešće nastaju negdje između njih, kada se različite perspektive sretnu oko istog problema.
Da ne prestanemo pitati
Dinova navodi da u radu lako stvaramo rutine, što samo po sebi nije loše, jer nam iskustvo pomaže da budemo brži, sigurniji i efikasniji. Ali, ponekad nas upravo iskustvo može navesti da prestanemo postavljati pitanja.
Znamo kako se nešto radi, znamo šta je dosad funkcionisalo, imamo proces, plan i provjeren način. Ipak, svijet oko nas ne funkcioniše prema našim planovima: mijenjaju se tehnologija, tržište, kanali komunikacije, očekivanja ljudi i njihove navike. Ono što je nekad bilo novo, danas već uzimamo zdravo za gotovo.
Zato Dinova vjeruje da iskustvo i znatiželja ne trebaju biti suprotnosti. Iskustvo daje sigurnost u ono što znamo, a znatiželja otvara vrata prema onome što tek možemo naučiti.
Nova ideja ne mora biti velika
Kada se govori o inovacijama, često se pomisli na tehnologiju, velike investicije ili potpuno nove koncepte. Prema Dinovoj, novo ne mora uvijek biti revolucionarno.
Ponekad je to mala promjena u načinu komunikacije, drugačije postavljeno pitanje, novi način na koji dva tima sarađuju ili bolje slušanje ljudi koji su svakodnevno najbliže kupcima. Ponekad je to jednostavno hrabrost da se kaže: „Imam jednu drugačiju ideju.“
U maloprodaji se to, ističe, posebno jasno vidi. Moguće je imati strategiju, kampanju i odličnu ponudu, ali na kraju kupac vrlo jednostavno pokaže funkcioniše li ideja. On ne gleda prezentacije i analize, nego doživljava rezultat. Zato Dinova smatra da su najbolje one ideje koje uspijevaju spojiti kreativnost sa stvarnošću, a viziju s rezultatom.
Prostor za novo
Prema mišljenju Dinove, kompanijama danas ne nedostaju ideje. Mnogo češće im nedostaje prostor u kojem se te ideje mogu izreći, čuti i testirati.
Dobra ideja ne mora uvijek doći od najiskusnije osobe u prostoriji. Može doći od novog kolege koji je postavio jednostavno pitanje jer još nije naučio da se „tako radi“. Može doći od kupca, iz razgovora s kolegom iz sasvim drugog sektora ili iz nečeg što je viđeno u drugoj industriji.
Zato joj se dopadaju sredine u kojima ljudi mogu pitati „zašto?“, ali i „zašto da ne?“, odnosno sredine u kojima se iskustvo poštuje, ali nova perspektiva dobija priliku.
Neće svaka ideja biti uspješna, niti će svaka promjena biti bolja od onoga što već postoji, i to je, kako navodi, u redu. Važno je ne izgubiti želju za otkrivanjem. Najveća vrijednost znatiželje možda nije u tome što će nam uvijek dati pravi odgovor, nego u tome što će nas navesti da postavimo sljedeće pitanje. Upravo tu, kako zaključuje Dinova, vrlo često počinje novo, inovativno i funkcionalno.
