Žitkovci dobijaju najveću zonu za proizvodnju povrća u plastenicima u Sloveniji, a cijela razvojna zona obuhvata oko 22 hektara. Projekat je zasnovan u četiri faze, kako prenosi STA.
Prva faza, koja bi prema trenutnim planovima trebala biti završena prije kraja 2027. godine, obuhvatit će približno 3,4 hektara uzgojnih površina i dodatna dva hektara za skladišta, hladnjače i druge prateće objekte. Obim daljih faza i vrstu povrća koje će se uzgajati prilagođavat će potrebama tržišta.
Najprije će se uzgajati salata, i to tzv. baby leaf. Proizvodnja će se odvijati bez pesticida, uz kruženje vode i korištenje obnovljivih izvora energije, kazao je Bandelj. Očekuju oko 12 tona salate dnevno.
Prodaju ne planiraju samo na slovenskom tržištu, jer ga ne žele previše opteretiti, pa računaju i na izvoz, dodao je Bandelj. Investicija uključuje vlastitu pakirnicu i hladnjaču, a sistem proizvodnje bit će visoko automatiziran, bez ručnog berbe.
Među planiranim radnim mjestima su i ona za tehnologe i električare. Za prve dvije faze projekta predviđeno je do 150 radnih mjesta.
Trenutni radovi obuhvataju izgradnju komunalne infrastrukture i električnog priključka. Uređena infrastruktura služit će svim četirima fazama projekta, a električni priključak trebao bi osigurati snagu za otprilike polovinu predviđene izgrađenosti zone. Slijedit će izgradnja plastenika te pripadajućih energetskih i skladišnih objekata.
Za snabdijevanje vodom namjeravaju prikupljati kišnicu i djelimično koristiti podzemnu vodu, za koju prema Bandljevim riječima već imaju dozvolu nadležnih ministarstava. Korištenje geotermalne energije planirano je vjerovatno u drugoj fazi.
Načelnik općine Dobrovnik Marjan Kardinar je na predstavljanju projekta istakao značaj investicije za općinu i širu regiju. Kako je rekao, riječ je o važnom projektu za cijelo Pomurje i Sloveniju, jer će doprinijeti većoj domaćoj proizvodnji hrane. Investitori žele što više novih uposlenika među mještanima.
Prema riječima direktora Pomurske gospodarske zbornice Roberta Graha, projekat s automatiziranom i digitaliziranom proizvodnjom otvarat će i mogućnosti za visokotehnološka radna mjesta. Planirana proizvodnja trebala bi doprinijeti i većoj samodostatnosti Slovenije povrćem, a projekat uključuje savremene tehnologije za efikasnije korištenje vode i energije.
