Prinos kukuruza za zrno u Sloveniji ove godine mogao bi iznositi 5,4 tone po hektaru, što je 38% manje od prosjeka posljednjih deset godina. Sa oko 42.000 hektara površina trebalo bi biti požnjeveno samo 227.160 tona kukuruza za zrno, kako su naveli statističari, a prenosi STA.
Pozne ratarske kulture ispod prosjeka
Podprosječan prinos se predviđa i kod većine drugih važnijih poznih ratarskih kultura. Prosječan prinos silažnog kukuruza trebao bi iznositi 27,2 tone po hektaru, što je 29% manje nego prethodne godine i 39% manje od desetogodišnjeg prosjeka.
Ukupan prinos kasnog krompira procjenjuje se na oko 44.750 tona, što je 21% manje nego prethodne godine. Očekivani prinos po hektaru trebao bi pasti na 17,5 tone, što bi bilo 31% manje od desetogodišnjeg prosjeka.
Soje bi poljoprivrednici trebali proizvesti 1,6 tone po hektaru, što je 41% manje od prosjeka posljednjih deset godina. Kod suncokreta za zrno očekivani prosječan prinos iznosi 1,4 tone po hektaru, odnosno 39% manje od desetogodišnjeg prosjeka. Prosječan prinos uljanih tikvi trebao bi iznositi 0,4 tone suhih sjemenki po hektaru, što je 35% manje od prosjeka posljednjih deset godina.
Šećerne repe bit će proizvedeno najmanje otkako se 2019. ponovo počela uzgajati. Površina se u odnosu na prethodnu godinu prepolovila, a prosječan prinos trebao bi biti 62% slabiji. Predviđa se da će iznositi 20 tona po hektaru, što je 53% manje od prosjeka posljednjih deset godina.
Proizvođači hmelja trebali bi sa 10% manje površine nego prethodne godine požnjeti oko 1.090 tona hmelja. Očekivani prosječan prinos od 0,7 tone po hektaru bio bi upola slabiji od prošlogodišnjeg.
Voće: nešto slabiji prinos jabuka i kruški u intenzivnim voćnjacima
Prinos jabuka i kruški, najvažnijih poznih voćnih vrsta u Sloveniji, trebao bi biti nešto manji nego prethodne godine. U intenzivnim voćnjacima trebalo bi se proizvesti 35.780 tona jabuka, odnosno 2% manje nego prethodne godine. S druge strane, prosječan prinos trebao bi porasti za oko 100 kilograma, na 19,4 tone po hektaru.
Kruške su rodile nešto slabije. Očekivanih 2.430 tona je za skoro 7% manje nego prethodne godine.
U ekstenzivnim voćnjacima, s druge strane, najavljuje se veći prinos jabuka, kruški te šljiva nego nakon slabe prošlogodišnje berbe. Sa jednog stabla jabuke trebalo bi se obrati u prosjeku 21 kilogram jabuka, što je 11% više nego prethodne godine, ali još uvijek 27% manje od desetogodišnjeg prosjeka.
Kruški sa jednog stabla trebalo bi biti u prosjeku 16 kilograma. To je 15% više nego prethodne godine, ali 23% manje od desetogodišnjeg prosjeka. Kod šljiva se očekuje dobar prinos: sa jednog stabla trebalo bi se obrati u prosjeku 11 kilograma, što je 35% više nego prethodne godine, odnosno 9% više od desetogodišnjeg prosjeka.
Grožđe: manji prinos nakon povoljne prošle godine
Nakon povoljnije prošlogodišnje berbe, prinos grožđa ove godine trebao bi biti manji. Ukupno bi ga trebalo biti oko 65.000 tona, što je približno 28% manje nego prethodne godine.
Prosječan prinos grožđa trebao bi iznositi 4,8 tone po hektaru. To je za oko četvrtinu manje nego prethodne godine, odnosno za nešto više od petine manje od desetogodišnjeg prosjeka.
