Valicon je zajedno s kompanijom Iprom proveo istraživanje na uzorku od 699 ispitanika, koje pokazuje da umjetnu inteligenciju dnevno koristi 38% ispitanika. Pametni telefoni i prenosni računari i dalje su ključni kanali za potrošnju medijskih sadržaja.
Istraživanje je provedeno između jula i septembra, a rezultate je na događaju Iprom akademija na Zgornjem Brniku predstavio Matjaž Robinšak iz kompanije Valicon. Podatke je prenijela agencija STA.
Vijesti i članke na informativnim portalima u prosječnom danu čita 68% ispitanika, dok je u prethodnom istraživanju iz 2021. taj udio iznosio 72%. Istovremeno raste praćenje video vijesti na portalima, s 35% na 41%. Prema nalazima istraživača, još izraženiji je rast kratkih videa i serija na internetu.
Umjetna inteligencija i povjerenje u izvore
Umjetna inteligencija svrstava se među ustaljene načine dolaska do informacija. Na dnevnom nivou njene alate koristi 38% ispitanika, a na sedmičnom 35%, naveo je Robinšak. Korištenje je bilo posebno izraženo među pripadnicima generacije Z (rođeni nakon 1996) i generacije Y, odnosno milenijalaca (rođeni od 1980. do 1995).
Umjetna inteligencija relativno visoko stoji i po povjerenju u izvore informacija. Veoma ili prilično joj vjeruje 49% ispitanika, čime je prestigla informativne portale, kojima veoma ili prilično vjeruje 47% ispitanika. Ipak, najviše se vjeruje preporukama prijatelja, porodice i saradnika (84%), a slijede internetski pretraživači sa 61% i internetske stranice brendova ili kompanija sa 58%.
Umjetna inteligencija koristi se najviše za brze odgovore, traženje informacija te za savjete i pomoć pri kupovini. Za sada, prema nalazima istraživanja, samo mali dio ispitanika ozbiljno ulazi u korištenje te tehnologije. Osnovnu pretplatu na takve alate plaća oko 14% korisnika, a više od 40 eura mjesečno za njih izdvaja 1% ispitanih korisnika.
Televizija i društvene mreže
Prvi put otkako se provodi istraživanje Medijska potrošnja, zabilježen je veći udio onih koji televiziju gledaju s odgodom nego onih koji je gledaju uživo. Televiziju s vremenskim funkcijama, poput odgode, gledanja unazad i snimanja, dnevno prati 60% ispitanika, a program uživo 51%, istakao je Robinšak.
Tokom gledanja televizije druge aktivnosti obavlja 72% ispitanika. Najviše ih provjerava elektronsku poštu (54%) i pretražuje društvene mreže (49%). U odnosu na 2021. porastao je udio onih koji tokom gledanja televizije pretražuju internet (s 32% na 46%) odnosno dopisuju se putem telefona (s 25% na 44%).
Facebook je i dalje najraširenija društvena mreža: korisnički profil ima 94% korisnika društvenih mreža. Dnevno ga koristi 72% njegovih korisnika, dok je 2021. takvih bilo 83%. Udio korisnika društvenih mreža s profilom na Instagramu povećao se za 19 procentnih poena na 74%, a na TikToku za 22 procentna poena na 37%. Rastu te dvije mreže najviše je doprinijela generacija Z, predstavio je Robinšak.
Društvena mreža X, koja se u vrijeme prethodnog istraživanja zvala Twitter, u proteklih je pet godina izgubila na dosegu, s 28% pala je na 23%. Korisnici koji su ostali na mreži počeli su je znatno više koristiti, pa se dnevna upotreba mreže X povećala s 29% na 36%.
Kratke videe dnevno gleda 52% ispitanika, a internetske serije 42%, pri čemu su oba udjela u posljednjih pet godina porasla za 14 procentnih poena. Među aplikacijama za dopisivanje prvo mjesto zadržava Facebook Messenger, koji dnevno koristi 62% ispitanika, a slijedi ga Instagram sa 60%.
