Cijene hrane ostat će visoke i tokom 2027. godine, jer globalna inflacija hrane ubrzava zbog ratnih prekida u pomorskom transportu, suša izazvanih klimatskim fenomenom El Niño i poskupljenja đubriva. Analitičari upozoravaju da će pritisak na cijene potrajati duboko u 2027. godinu.
Najsnažniji udar trpe najranjiviji potrošači u Aziji, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, gdje troškovi osnovnih prehrambenih proizvoda čine značajan dio porodičnih budžeta.
Indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) dostigao je u septembru 136 poena, što je najviši nivo od kraja 2022. godine. Maximo Torero, glavni ekonomist FAO-a, ističe da se zalihe iz prethodnih dobrih žetvi, koje su dosad služile kao tampon-zona, bliže kraju, zbog čega se početkom 2027. godine očekuje još snažniji udar na cijene.
U Indoneziji je pirinač dostigao rekordne cijene, hljeb u Egiptu poskupio je za 25%, dok šećer u Indiji bilježi historijski maksimum nakon najslabijeg monsuna u posljednjoj deceniji. Podaci Svjetske banke pokazuju da je rast cijena hrane premašio opću inflaciju u 22% od 150 analiziranih država.
Ključni poremećaji dolaze od ratnih dejstava u Crnom moru i krize u Crvenom moru, što je povećalo troškove prevoza robe do 50% na pojedinim rutama. Dodatni pritisak na proizvodnju stvara i rast cijena goriva i vještačkih đubriva.
Pšenica bilježi rast od više od 30% u jednoj godini, dok je pirinač na azijskim berzama poskupio između 10% i 13%. Prerađivači hrane već sklapaju nove nabavke po znatno višim cijenama, što će, prema ekonomistima Međunarodnog savjeta za žitarice, pokrenuti novi talas poskupljenja kada se veći uvoznici masovno vrate na globalno tržište.
