Procjene ekonomista su da jedan dan djelimičnog zatvaranja ekonomiju košta između 5 i 10 miliona maraka.
Za liječnike ograničavanje i potpuna zabrana rada pojedinih djelatnosti u ovom trenutku su jedini način da se spriječi kolaps zdravstvenog sistema.
Pandemija utiče na cjelokupnu privredu, ali su teže njene posljedice na male obrte, zanatlije, turizam i ugostiteljstvo, nego na veće sisteme.
Hedija Suzana Halilović, vlasnica picerije u Banja Luci, ne radi već dvije sedmice. Na nagovor svojih radnika sutra će pokušati sa šalterskom prodajom i dostavom.
Nije sigurna da će se na ovaj način pokriti troškovi i moći isplatiti plate.
“Ja mislim da je ovo strašno i da moji radnici neće znati za 10 dana kako da sebi kupe hljeb i mlijeko“, rekla je Halilović za BHRT.
Mjere koje se donose u cilju sprečavanja širenja pandemije vjerovatno su najviše pogodile ugostitelje koji su u zadnjih godinu dana morali otpustiti nekoliko hiljada radnika.
Sada je ugrožena egzistencija cijelog ovog sektora i preostalih zaposlenih u njemu.
“Imamo oko 12-13 hiljada direktno zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma. Sada je spalo na 10 hiljada, a indirektno porodice sigurno 30 do 40 hiljada živi što u raznim oblastima koje su vezane isključivo za ugostiteljstvo”, istakao je Goran Kurtinović iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeca”.
Kolike su finansijske štete od pandemije niko ne zna. Prihodi od PDV-a, carina i nameta bili su manji za 700 miliona KM. Gubici kompanija mjere se milijardama maraka. Bez posla su ostale desetine hiljada radnika.
Prema mišljenju ekonomista, ova godina će u poslovnom smislu zbog indolentnog ponašanja naših političara biti znatno teža od prošle.
“Teško je raditi precizne procjene troškova ove krize na dnevnoj razini, međutim vjerovatno je da je to u nekom rasponu od 5-10 miliona KM dnevno. Vjerovatno će troškovi na kraju biti i veći uzimajući u obzir da je riječ o globalnoj krizi”, kazao je ekonomski analitičar Adnan Čavalić.
