Na granici s Hrvatskom u jednoj sedmici odbijeno je 24 vozača kamiona zbog toga što se pravilo 90/180 strogo provodi i na profesionalne vozače, koji se tretiraju kao turisti. Prema riječima Đorđija Lješnjaka, to pravilo ograničava njihov boravak u schengenskom prostoru na najviše 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.
Udruženje već skoro godinu dana upozorava da vozači iz Crne Gore i drugih zemalja regije zbog tih ograničenja ne mogu nesmetano obavljati svoj posao.
Zabrana ulaska do godinu dana
Lješnjak je pojasnio da je nekim vozačima izrečena zabrana ulaska u EU do godinu dana, dok su drugi samo odbijeni na granici. Prema njegovoj procjeni, razlika zavisi od subjektivne ocjene graničnog policajca.
Prilikom posljednjeg protesta udruženja ambasadoru EU u Crnoj Gori predati su zajednički zahtjevi prevoznika iz regije, upućeni Evropskoj komisiji. Lješnjak je izrazio sumnju da im Komisija ne želi izaći u susret jer pokušava riješiti manjak profesionalnih vozača u EU.
Na probleme je tokom nedavne ekonomske konferencije u Budvi upozorio i saobraćajni stručnjak prof. dr. Velibor Peulić, koji se ovim pitanjem bavi u okviru nacionalnog udruženja u Bosni i Hercegovini. „Cestovni prevoznici su krvotok privrede. Oni nisu turisti niti predstavljaju sigurnosnu prijetnju“, naglasio je Peulić.
Prema podacima Međunarodne unije za cestovni saobraćaj (IRU), koje je naveo, evropskim zemljama nedostaje oko pola miliona profesionalnih vozača. Vozači mlađi od 25 godina čine samo 2,5% zaposlenih u tom zanimanju, dok je onih starih 55 godina ili više 48,9%. Njihovo penzionisanje zato će dodatno povećati potrebu za novim vozačima.
Peulić upozorava da bi manjak vozača privredu natjerao da prevozne usluge traži u drugim državama. Iste probleme trenutno imaju Crna Gora, BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana.
Prevoznici očekuju rješenje
Prema Peulićevim riječima, EU ne namjerava mijenjati schengenska pravila, ali je zajednički pritisak nacionalnih udruženja prevoznika iz regije već donio određene rezultate.
Iz Privredne komore Crne Gore u međuvremenu poručuju da će konačno rješenje biti članstvo zemlje u EU i potpuna integracija u schengenski prostor bez vizornih ograničenja. Do tada će cestovni prevoznici poslovati sa osjetno ograničenim kapacitetima, što je zbog uvozne zavisnosti crnogorske privrede posebno problematično.
Hrvatska prva članica EU s vizumom D
Peulić je pojasnio da je Hrvatska prva članica EU koja je, zbog inicijativa i pritiska regionalnih protesta, izmijenila zakon o strancima i prevoznicima iz BiH i Crne Gore omogućila dobijanje vizuma D. On im omogućava cjelogodišnji ulazak bez primjene spornog pravila, kada je riječ o kratkim lancima snabdijevanja, odnosno prevozima isključivo na relacijama Crna Gora–Hrvatska ili BiH–Hrvatska.
Međutim, prema Lješnjakovim riječima, ta hrvatska iznimka crnogorskim vozačima ne pomaže mnogo. „Do sada nismo dobili nijedan vizum. S Hrvatskom općenito poslujemo vrlo malo, naši kamioni uglavnom voze u Sloveniju, Austriju i Njemačku. Taj dogovor s Hrvatskom možda znači pola procenta rješenja problema“, ocijenio je za Pobjedu.
Dodao je da bi druge članice EU mogle slijediti hrvatski primjer ako to žele, ali da Evropska komisija mora postići saglasnost svih država članica.
