MMF globalni rast za ovu godinu sada procjenjuje na 3,1%, objavljeno je danas na Godišnjim sastancima u Bangkoku. Fond je istovremeno upozorio da je otpornost svjetske ekonomije pod snažnim pritiskom zbog rasta javnog duga, geopolitičkih tenzija i pregrijavanja tehnološkog sektora.
Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je projekcije rasta svjetske ekonomije za ovu godinu. Nova glavna ekonomistka fonda Silvana Tenrejro poručila je da je prostor za greške kreatora politika gotovo iscrpljen.
Novi izvještaj „World Economic Outlook“, naslovljen „Otpornost pod pritiskom, hitni izbori“, pokazuje da se svjetska ekonomija drži bolje od očekivanja. Projektovana godišnja stopa globalnog rasta od 3,1% predstavlja blago povećanje u odnosu na prethodne procjene fonda.
Nejednak oporavak
Pokretači rasta i dalje su snažna potrošnja u Sjedinjenim Američkim Državama i stabilnost nekoliko ključnih tržišta u razvoju. Fond ipak ocjenjuje da oporavak nije ravnomjeran.
Evropa bilježi sporije tempo, dok se kineska ekonomija i dalje suočava s problemima u sektoru nekretnina i niskom domaćom potražnjom.
Javni dug kao glavni alarm
Glavno upozorenje u oktobarskom izvještaju odnosi se na javni dug. Analitičari MMF-a izračunavaju da će globalni javni dug do kraja godine premašiti iznos od oko 175 biliona KM (100 biliona dolara), što je gotovo 93% svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Visoke kamatne stope čine otplatu tih zaduženja znatno skupljom.
Silvana Tenrejro, koja je preuzela rukovođenje ekonomskim timom fonda nakon odlaska Pierre-Oliviera Gourinchasa, istakla je da vlade moraju odmah započeti fiskalnu konsolidaciju. Svako daljnje odgađanje smanjenja budžetskih deficita direktno ugrožava stabilnost u slučaju eventualnih novih kriza.
Rizik od balona vještačke inteligencije
Drugi veliki fokus izvještaja odnosi se na finansijska tržišta i brz rast tehnološkog sektora. Masovna kapitalna ulaganja u vještačku inteligenciju guraju berzanske indekse na rekordne nivoe, no MMF upozorava na opasnost od stvaranja tržišnog balona.
Ako se očekivanja o produktivnosti novih tehnologija ne ostvare najavljenom brzinom, tržišta riskiraju naglu korekciju cijena. Fond navodi da bi se takav šok lako mogao prelitI na širi finansijski sistem, posebno jer banke i fondovi već upravljaju skupim dugom.
Za zemlje u razvoju i manje evropske ekonomije poruke iz Bangkoka znače zadržavanje visokih troškova zaduživanja. Pritisak na troškove života, detaljno analiziran u drugom poglavlju izvještaja, pokazuje da inflacijski šokovi iz proteklih godina još ostavljaju duboke tragove na životni standard.
Preporuka fonda je jasna: zaštita najranjivijih slojeva društva putem ciljanih mjera, umjesto širokih subvencija koje samo povećavaju javni dug.
