“Ljudi su jedina živa bića koja još uvijek u starosti piju mlijeko. Naučnici su već odavno dokazali da to ima zdravstvene posljedice”, sadržaj je lekcije iz jednog njemačkog školskog udžbenika u kojem se navode i moguće negativne posljedice konzumiranja mlijeka kao što je zakiseljavanje organizma, nedostatak kalcija, višak estrogena, alergije, akne, neurodermatitis, astma, rak…
“Prema ovom tekstu, mlijeko je odgovorno za svaku civilizacijsku bolest“, komentariše autorica članka na portalu Agrarheute kojem su se javili ogorčeni poljoprivrednici vidjevši knjige iz kojih uče njihova djeca.
Autorica poručuje čitateljima, mahom farmerima da razgovaraju s učiteljima, da im ukažu na netačne podatke u nastavnim materijalima, da čak traže i pisanu potvrdu o tome da se takav sadržaj više neće koristiti. Savjetuje im da potraže pomoć udruga i društvenih mreža, pišu izdavaču i traže ispravke ili se pak jave službama zaduženim za obrazovanje.
Raste tržište biljnih mlijeka i mliječnih proizvoda
Istovremeno, sve više čitamo o rastu tržišta alternativnih mlijeka i mliječnih proizvoda, koji bi, prema prognozi analitičke kuće Mordor Intelligence trebalo rasti za 7,12 posto u razdoblju od 2016. do 2026. godine.
“Očekuje se da će sve veća zabrinutost Evropljana zbog konzumacije konvencionalne hrane i pića na životinjskoj osnovi te usvajanja veganske prehrane nakon izbijanja Covid-19 zbog sve veće svijesti o zdravlju potaknuti rast proizvodnje hrane i pića na biljnoj osnovi uključujući mliječne alternative“, stoji u njihovom izvještaju gdje dodaju kako ovakva vrsta proizvoda nije novost na tržištu.
No, napominju, nedavni val inovacija u proizvodima koji oponašaju okus i strukturu tradicionalnih proizvoda od mesa i mliječnih proizvoda promijenio je igru jer plijeni pažnju i kod ljudi koji jedu meso.
Osim situacije s koronavirusom, velik je utjecaj i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja, kako ističu, također savjetuje konzumaciju zdravijih prirodnih masti i proteina, poput kokosa i soje. Tu je i sve veća rasprostranjenost intolerancije na laktozu što je također potaknulo potražnju za ovakvim proizvodima.
EU štiti potrošače od zbunjivanja
Evropska unija, na neki se način ograđuje od ovakvih trendova. Naime, priprema propis koji bi proizvođačima prehrambenih proizvoda na biljnoj bazi zabranio usporedbe s mliječnim proizvodima, a kako bi se potrošače zaštitilo od zbunjivanja.
Treba napomenuti da već postoji propis kojim su zabranjeni nazivi kao što su “bademovo mlijeko” ili “sojin jogurt”. Dakle, EU ide korak dalje kojim želi zabraniti nazive kao što je “alternativa mliječnim proizvodima” što znači da će potrošač tek detaljnijim pogledom na sastav proizvoda moći otkriti što on točno sadrži. Također, bilo bi zabranjeno pakiranje takvih proizvoda u ambalažu koja podsjeća na onu u koju se pakiraju mlijeko i mliječni proizvodi – kao što je tetrapak, plastične čašice i slično.
U tvrtkama kao što su Danone, Nestle i Uniliver koje već duže vrijeme imaju i asortiman biljnih mlijeka i drugih proizvoda na biljnoj bazi, smatraju kako nova ograničenja nisu potrebna. U Danoneu čak smatraju kako se radi o diskriminaciji te da će u slučaju zabrane potrošači biti lišeni pravih informacija o proizvodu
S druge, pak, strane, u Europskom udruženju mljekara smatraju kako čak i nazivi kao što je “zamjena za sir” navode potrošače na pogrešan zaključak i otežava im promišljeni odabir. “Takozvana “zamjena” nedvojbeno nije isto što i pravi sir… to je jednostavno drugi proizvod“, kategorički ističe njezin predstavnik, Alexander Anton u razgovoru za Reuters.
EU proizvodi najviše mlijeka po stanovniku u skupini 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20, ističe Reuters. Dodaju i kako prodaja prehrambenih proizvoda na biljnoj bazi trenutno doseže tri milijarde eura godišnje, a do 2025. godine trebala bi prema izračunima savjetodavne kompanije ING Research poskočiti na pet milijardi, što bi odgovaralo samo 4,1 posto prodaje mliječnih proizvoda.