Cijene hljeba i žitarica prošle su se godine razlikovale u državama članicama Evropske unije. Prema Eurostatu, cijena je bila čak 2,5 puta veća u najskupljoj državi članici, u odnosu na najjeftiniju.
Kada se one usporede s prosječnim indeksom od 100, rezultati pokazuju da se za hljeb i žitarice najviše plaćalo u Danskoj, a ondje je on iznosio 153. Slijede je Austrija s indeksom od 135, Luksemburg, Finska te Švedska s indeksima od 127.
Nasuprot tome, najniže cijene bilježi Rumunjska (indeks razine cijena 56), zatim Bugarska (67) te Poljska (70).
Prema službenim podacima, Estonija i susjedna Hrvatska najbliže su prosjeku indeksa.
Prema Numbeo bazi podataka o troškovima života na globalnoj razini, u norveškom gradu Espoou spremni su platiti čak 3.30 eura za pola kg bijelog hljeba. Slijedi ga islandski Reykjavik s cijenom od 3,24 eura te švicarski Zug s 3,16 eura.
Najjeftinijih pola kg bijelog hljeba plaćaju u moldovskom gradu Chisinau i to 0,31 eura.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u Sarajevu je cijena hljeba 1,02 KM.
U odnosu na prošlu godinu, evidentno je da je došlo do poskupljenja.
