Banka Slovenije predstavila je istraživanje o finansijskoj imovini i potrošnji domaćinstava za 2023. godinu, prema kojem skoro 860.000 slovenskih domaćinstava raspolaže s više od 100 milijardi eura finansijske imovine.
Kako prenosi STA, guverner Banke Slovenije Primož Dolenc rekao je na početku predstavljanja da su domaćinstva, zajedno s firmama, jedan od ključnih stubova privrede. Zbog toga je razumijevanje njihovog finansijskog položaja neophodno za kvalitetne ekonomske analize i donošenje odgovarajućih politika.
Spomenuta imovina čini oko 22% svih finansijskih sredstava privrede. Odluke domaćinstava o štednji, ulaganju, zaduživanju i potrošnji stoga bitno utiču na privredu te na cjenovnu i finansijsku stabilnost, navela je viceguvernerka Banke Slovenije Tina Žumer.
Neto imovina iznad prosjeka eurozone
Terensko istraživanje za 2023. godinu, u kojem je učestvovalo 1.987 domaćinstava, pokazalo je da domaćinstva imaju relativno visoku neto imovinu. Medijana, odnosno srednja vrijednost imovine, iznosi 155.000 eura i prema riječima Tine Žumer nešto je iznad prosjeka eurozone.
Da je umjesto medijane uzet prosjek, dobila bi se vrijednost od 234.000 eura, rekla je direktorica finansijske statistike u Banci Slovenije Irena Drmaž.
Slovenija se istovremeno nalazi u donjoj trećini zemalja eurozone po imovinskoj nejednakosti. Deset posto najimućnijih domaćinstava ima 41% ukupne imovine, dok 50% najmanje imućnih domaćinstava ima 13%. U eurozoni u prosjeku 10% najimućnijih domaćinstava ima više od 50% ukupne imovine, predstavila je Drmaž.
Nekretnine čine skoro tri četvrtine imovine
Nekretnine čine 73% imovine slovenskih domaćinstava, što je znatno više od prosjeka eurozone. Finansijska imovina čini samo 8% ukupne imovine, što je prema riječima Drmaž najveća razlika u odnosu na eurozonu.
„To onda znači da se vrijednost neto imovine Slovenaca povećava zbog rasta cijena nekretnina ili njihovih kolebanja“, pojasnila je.
Slovenska domaćinstva veći dio nekretnina dobila su nasljeđivanjem ili vlastitom gradnjom. Oko trećina domaćinstava nekretninu je kupila na tržištu. Po vlasništvu nad nekretninama Slovenija se tako svrstava među tradicionalnije zemlje, poput Hrvatske i Italije, dok je u Austriji i Njemačkoj taj udio među najnižima u EU.
Finansijska imovina uglavnom je koncentrisana u depozitima. Njih ima 97% slovenskih domaćinstava, čime se bitno ne razlikuju od drugih zemalja eurozone, pojasnila je Drmaž.
Nizak dug i finansijska otpornost
Slovenska domaćinstva imaju i relativno nizak dug. Oko četvrtina anketiranih domaćinstava izvijestila je da je zadužena, a hipotekarni dug ima nešto više od 9% domaćinstava.
Anketom je procijenjena i finansijska otpornost domaćinstava, tako što su redovni prihodi upoređeni s redovnim izdacima. Od 2010. do istraživanja za 2023. godinu blago je porastao udio domaćinstava čiji su redovni prihodi viši od redovnih izdataka. Pritom je 52% ispitanika navelo da sve što zarade troše na redovne izdatke.
Domaćinstva kojima novac ostane i nakon podmirenja redovnih izdataka štede za nepredviđene troškove, za starost te za odmor i putovanja. Nešto manje od 6% ispitanika upozorilo je da svojim prihodima ne može pokriti redovne izdatke. Ta domaćinstva sredstva za pokrivanje izdataka crpe iz vlastite ušteđevine ili ih posuđuju od rodbine, dok se za kredit u banci odlučuje mali udio ljudi.
„Radije ne platim račun nego da idem u banku po kredit“, sažela je nalaze Drmaž.
Direktorica analitičko-istraživačkog centra Banke Slovenije Arjana Brezigar predstavila je upotrebu prikupljenih podataka u makroekonomskim analizama. Direktorica finansijske stabilnosti i makrobonitetne politike Meta Ahtik predstavila je njihovu korisnost za analizu finansijske stabilnosti te za oblikovanje makrobonitetnih politika i mjera.




