Trgovačke marže na osnovne životne namirnice i druge neophodne proizvode za svakodnevnu potrošnju u Crnoj Gori bit će ponovo ograničene od 1. januara 2027. godine. Ograničenje je najavilo Ministarstvo ekonomskog razvoja, s ciljem zaštite životnog standarda građana.
Spisak proizvoda i visina dozvoljenih marži bit će blagovremeno predstavljeni. Ministarstvo će pratiti i efekte primjene programa „Euro model“, kako povećanje zarada ne bi bilo poništeno neopravdanim rastom cijena, kazali su iz resora kojim upravlja Nik Gjeloshaj, ministar ekonomskog razvoja.
Podsjetimo, vlada Milojka Spajića od marta 2024. godine, uz prekide, provodila je akciju „Limitirane cijene“, kroz koju su marže u trgovinama ograničene u dogovoru s trgovcima.
Cijene goriva i hrane
Početkom 2026. litar dizela koštao je 1,27 eura, lož ulje 1,21 eura, dok je za benzin eurosuper 95 trebalo izdvojiti 1,35 eura, a za eurosuper 98 1,39 eura. Situacija na tržištu naftnih derivata značajno je poremećena nakon vojne operacije Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana krajem februara 2026.
Prema posljednjem obračunu Vlade od 9. novembra 2026. cijena dizela iznosi 1,95 eura, lož ulja 1,90 eura, dok benzin košta 1,69, odnosno 1,73 eura. Vlada je na stvarnu cijenu dizela primijenila umanjeni iznos akciza na gasna ulja od 10%.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su naveli da su cijene hrane i bezalkoholnih pića tokom 2026. rasle umjereno, od 0,3 do 1,3% mjesečno, ali da su u odnosu na kraj 2025. i dalje veće za 6%, pa se rast troškova postepeno odražava i na njih. Ministarstvo očekuje da će pritisci na cijene hrane u narednom periodu biti prisutni, prije svega zbog viših troškova transporta i energije.
Prema podacima Monstata, cijene goriva u septembru 2026. bile su 32,8% veće nego u septembru 2025, dok su hrana i bezalkoholno piće poskupjeli za 2,6%. Cijene goriva rasle su u talasima: 9% u martu, 12% u aprilu i 10,2% u augustu.
Zašto hrana poskupljuje sporije od goriva
Iz Ministarstva su pojasnili da razlike u stepenu rasta cijena goriva i hrane postoje jer je ovaj energent samo jedan od elemenata u cijeni prehrane. Na nju značajno utiču i nabavka, troškovi rada, energije, pakovanja i skladištenja, zbog čega značajan rast cijene goriva dovodi do znatno manjeg rasta cijena hrane u procentima.
Pored toga, kretanje cijena unutar grupe hrane nije ujednačeno. Na godišnjem nivou meso i prerađevine od mesa poskupjeli su 4,7%, a povrće 5,7%, dok su voće i orašasti plodovi pojeftinili 6,5%, a šećer, slatkiši i deserti 3,7%, što ublažava ukupnu stopu rasta.
Vlada od marta 2026. godine privremeno umanjuje akcize na gorivo, čime je ublažen rast cijena goriva, a posebno dizela, koji je ključan za transport robe. Osim toga, ugovori između dobavljača i trgovaca po pravilu se zaključuju na duži period, a trgovci raspolažu i zalihama nabavljenim po ranijim cijenama, pa se promjene troškova ne prenose odmah na maloprodajne cijene.
Prostor za prenošenje većih troškova na krajnje cijene dodatno je ograničen konkurencijom među trgovcima, kupovnom moći stanovništva i konkurencijom tržišta u regionu, naveli su iz Ministarstva.
Očekivanja za naredni period
Iz Ministarstva su kazali da se rast troškova transporta prenosi na cijene hrane postepeno, sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, odnosno kako se obnavljaju zalihe i ugovori s dobavljačima, te da je taj efekat već djelimično vidljiv. Naglasili su da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u septembru u odnosu na avgust porasle za 0,6%, a cijene povrća za 5,4%.
Intenzitet daljeg rasta zavisit će od kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu. Istakli su da su te cijene pod snažnim uticajem geopolitičkih okolnosti, pa nije moguće precizno predvidjeti njihov obim.
Upitani da li je do sada bilo žalbi privrede na nivoe cijene goriva, iz Ministarstva su kazali da primjedbi nije bilo, ali da privrednici ukazuju na ukupan rast troškova poslovanja.
