MMF u oktobarskom izvještaju „World Economic Outlook: Resilience Under Strain, Urgent Choices“ prognozira da će crnogorska ekonomija u 2026. godini rasti 3%, nakon rasta od 2,7% u 2025. Prema podacima Fonda, to znači blago ubrzanje, dok se za 2027. očekuje ponovno usporavanje.
Rast i inflacija u Crnoj Gori
MMF istovremeno očekuje postepeno smirivanje inflacije: sa 3,9% u 2025. na 3,5% u 2026. i 3,3% u 2027. godini. Riječ je o prosječnom godišnjem rastu potrošačkih cijena, što znači da bi cijene nastavile rasti, samo sporijim tempom.
Poređenje sa susjedima
Među neposrednim susjedima Crne Gore najveći rast u 2026. očekuje se u Albaniji i na Kosovu, po 3,5%. Slijedi Srbija sa 3,3%, dok MMF za Bosnu i Hercegovinu prognozira 2,3%, a za Hrvatsku 2,2%.
Za 2027. godinu Srbija ima najvišu projektovanu stopu rasta među ovim ekonomijama, od 4%. Crna Gora bi i u 2027. ostala iza Srbije, Kosova i Albanije, a ispred BiH i Hrvatske. U širem regionu MMF Sjevernoj Makedoniji predviđa rast od 3,5% u 2026. i 3,2% u 2027, dok su projekcije za Sloveniju 3,2% i 2,2%.
Sa očekivanom inflacijom od 3,5%, Crna Gora bi u 2026. imala sporiji rast cijena od Kosova, gdje se prognozira 6,8%, BiH sa 5% i Hrvatske sa 4,5%. Ipak, inflacija bi bila viša nego u Srbiji, za koju MMF očekuje 3,1%, i Albaniji, sa 3,2%.
U 2027. inflacija u Crnoj Gori trebala bi se spustiti na 3,3%, koliko se predviđa i za Hrvatsku i BiH. Za Albaniju se očekuje 3,2%, za Srbiju 4,2%, a za Kosovo 4,5%.
Deficit tekućeg računa
Najizraženija razlika između Crne Gore i susjednih ekonomija vidi se u saldu tekućeg računa. MMF za Crnu Goru projektuje deficit od 19,7% BDP-a u 2026. godini, nakon 20,6% u 2025. U 2027. očekuje se dalje smanjenje na 19% BDP-a.
I uz takvo poboljšanje, crnogorski deficit ostao bi daleko veći nego kod susjeda. Kao udio u BDP-u, manjak u 2026. bio bi više nego dvostruko veći od kosovskog, koji je sa 9,3% najveći među pet susjednih ekonomija.
Globalni izgledi
Na svjetskom nivou MMF očekuje privredni rast od 3,1% u 2026, nakon 3,5% u 2025, a zatim ubrzanje na 3,4% u 2027. Istovremeno, globalna inflacija trebala bi porasti sa 4,1% u 2025. na 4,7% u 2026, prije nego što se u 2027. vrati na 4,1%.
Među najvećim ekonomijama, za Sjedinjene Američke Države prognozira se rast od 2,3% u obje godine. Kina bi u 2026. rasla 4,5%, a u 2027. 4%. Eurozona ostaje znatno sporija, sa projektovanih 1,1% u 2026. i 1,2% u 2027, što znači da bi Crna Gora zadržala višu stopu rasta od tog evropskog bloka.
Fond ocjenjuje da svjetska ekonomija pokazuje otpornost, ali uz sve manji prostor za prilagođavanje novim šokovima. Snažna ulaganja u vještačku inteligenciju podržavaju aktivnost, dok rat na Bliskom istoku, skuplja energija i trgovinske tenzije opterećuju poslovanje.
Među glavnim rizicima MMF izdvaja produžavanje ili eskalaciju sukoba, nove poremećaje u snabdijevanju energijom i mogućnost da slabiji rezultati ulaganja u AI izazovu pad investicija i potrese na finansijskim tržištima.
