U Makedoniji radno sposobno stanovništvo, odnosno osobe od 20 do 64 godine, čini 59,5% populacije, što je iznad prosjeka Evropske unije od 58,3%.
Ovi podaci navedeni su u analizi koju je objavila „Nova Makedonija“ na osnovu najnovije regionalne statistike „Eurostata“. Pokazuju da zemlja još uvijek raspolaže značajnim demografskim potencijalom za ekonomski razvoj. Razlika od 1,2 procentna boda u odnosu na evropski prosjek ukazuje na relativno povoljnu starosnu strukturu stanovništva.
Ipak, ekonomski analitičari upozoravaju da broj radno sposobnih građana sam po sebi ne garantuje veću zaposlenost, više plate ili ekonomski rast.
Razlike među regijama u zemlji
Prema analizi objavljenoj u „Novoj Makedoniji“, najveći udio stanovništva radno sposobne dobi ima Pološka regija, sa 61,6%, dok je najniži udio u Skopskoj regiji, gdje iznosi 58,3%.
Ove regionalne razlike pokazuju da ekonomski izazovi nisu jednaki u svim dijelovima države. Dok u pojedinim regijama postoji veći potencijal za privlačenje investicija i otvaranje radnih mjesta, u drugima su potrebne dodatne mjere za prekvalifikaciju, poboljšanje obrazovanja i zadržavanje mladih.
Demografske razlike unutar EU
Podaci „Eurostata“ pokazuju i značajne demografske razlike unutar same Evropske unije. U 39 evropskih regija najmanje 63% stanovništva je u dobi od 20 do 64 godine, dok je u 189 regija taj udio ispod 55%.
Većina regija s manjim udjelom radno sposobnog stanovništva su ruralna područja u Portugalu, Francuskoj, Njemačkoj, Bugarskoj, Grčkoj i nordijskim zemljama. Starenje evropskog stanovništva i nedostatak radnika predstavljaju dodatni izazov za Makedoniju, koja se suočava s iseljavanjem mladih i kvalifikovanih kadrova.
Kako potencijal pretvoriti u ekonomsku vrijednost
Prema sagovorniku „Nove Makedonije“, koji je dugi niz godina radio u makedonskom Zavodu za statistiku, ključni izazov za državu je da postojeći ljudski potencijal pretvori u veću ekonomsku vrijednost. Za to su potrebna ulaganja u obrazovanje, digitalne i tehničke vještine, bolja povezanost između kompanija i obrazovnih institucija, kao i veća uključenost žena i mladih na tržištu rada.
Ekonomski izgledi zavise i od ulaganja kompanija u nove tehnologije, automatizaciju i bolju organizaciju proizvodnje, što može doprinijeti povećanju produktivnosti i rastu plata.
Iako su demografski trendovi u Makedoniji i dalje nepovoljni zbog iseljavanja i starenja stanovništva, sadašnja starosna struktura pokazuje da zemlja još uvijek ima prostora za ekonomski razvoj. Ipak, procenat stanovništva radno sposobne dobi ne treba izjednačavati sa stopom zaposlenosti. Odlučujuće će biti koliko ovih građana zaista učestvuje na tržištu rada i koliku ekonomsku vrijednost stvaraju.
