Riža se sve češće koristi kao zamjena za pšenicu

Cijene hrane na svjetskoj razini su u stalnom porastu, a kada je riječ o riži, one prate taj trend već peti mjesec zaredom, dostižući maksimum u 12 mjeseci, pokazao je FAO indeks cijena hrane.

Naime, kao posljedica rasta cijene pšenice povećala se upotreba riže, što je dovelo do veće potražnje, smanjenja zaliha i u konačno rasta cijena, navodi CNBC.

Do ove pojave na tržištu dovelo je više faktora, od rata u Ukrajini, poskupljenja gnojiva, goriva i drugih energenata, do ograničenja izvoza u nekim državama.

Proizvodnja riže je i dalje visoka, ali kako postaje zamjena za pšenicu dolazi do disbalansa na tržištu koje diktira cjenovne vrijednosti. Smatra se da je rizik od poskupljenja riže ipak mali zbog obilnih zaliha i očekivane dobre žetve u Indiji.

Najveći svjetski proizvođač riže je Kina s udjelom od 28 posto, slijedi je Indija sa 23,5 posto. Ove dvije zemlje “nose” pola svjetske proizvodnje. Indonezija i Bangladeš s udjelom od po 7,2 posto zauzimaju treće mjesto.

“Trenutno sam zabrinut zbog Indije koja će u narednim sedmicama uvesti zabranu izvoza riže, kao što je bio slučaj sa pšenicom i šećerom”, rekao je David Laborde, viši znanstveni saradnik na Međunarodnom institutu za istraživanje politike hrane.

Ova zemlja je u maju uvela zabranu izvoza pšenice, a kao razlog je navedena potreba da se upravlja sigurnošću hrane na domaćem tržištu. Samo nekoliko dana poslije ove odluke uvedeno je i ograničenje za šećer.

Labord navodi da bi povećanje cijena bilo bolje od svake zabrane izvoza. Naveo je da treba praviti razliku između povećanja cijena koje kompenzira veće troškove i koje će koristiti poljoprivrednicima od zabrane izvoza koja podiže cijene na svjetskim tržištima, ali snižava one na domaćim.

“Veliki dio troškova proizvodnje riže čine troškovi za energiju koji rastu na svjetskom nivou”, rekao je Nafees Meah, regionalni predstavnik za Južnu Aziju u Međunarodnom institutu za istraživanje riže. Meah pita zašto poljoprivrednici ne bi imali koristi od ovakvog trenda.

Mnoge zemlje jugoistočne Azije i Pacifika imaju veliku populaciju stanovništva, a bit će dodatno pogođene povećanjem troškova za hranu.

“Indeks cijena hrane pokazao je da su one sada 75 posto iznad razine prije pandemije”, rekla je Frederique Carrier, generalna direktorica i šefica investicijske strategije za RBC Wealth Management. Nedostatak radne snage povezan s pandemijom i rat u Ukrajini pogoršali su situaciju.