IN STORE  in your country  
BiH
Istraživanja
01.06.2020.

Euromonitor International: Istraživanje o promjenama u tome šta, gdje i kako potrošači kupuju

Covid-19 efekat na pakovanu hranu

Ovo istraživanje je ispitalo kratkoročne efekte koje je korona virus imao na tri ključne oblasti u okviru industrije pakovane hrane (objedovanje kod kuće, grickalice i mliječna industrija), globalne lance snabdijevanja, kao i trendove unutar ove industrije za koje se očekuje da će ostati i nakon pandemije

Autor: Tom Rees

Industry Manager, Food and Nutrition

Euromonitor International

Pojava korona virusa utjecala je na brojne industrije, zbog čega su se neke našle u potpunom zastoju. Međutim, industrija pakovane hrane je jedna od malobrojnih koja je doživjela povećanje tražnje, što je nastalo kao direktna posljedica pandemije.

Iako će potpuni utjecaj ove globalne zdravstvene krize tek da se osjeti, ograničenje kretanja zajedno sa zatvaranjem servisa za hranu rezultovalo je povećanjem broja kupovina potrošača, pa čak i pravljenjem zaliha. Širenjem virusa od početka godine, došlo je do značajnih promjena u tome šta, gdje i kako potrošači kupuju.

Ovo istraživanje je ispitalo kratkoročne efekte koje je Covid-19 imao na tri ključne oblasti u okviru industrije pakovane hrane (objedovanje kod kuće, grickalice i mliječna industrija), globalne lance snabdijevanja, kao i trendove unutar ove industrije za koje se očekuje da će ostati i nakon pandemije.

Utjecaji krize na potrošače: četiri ključne promjene životnih stilova

Preventivno zdravlje: Od pojave virusa, javila se veća potražnja za raznim suplementima, kao i proizvodima za jačanje imunološkog sistema, uz proizvode kao što su proizvodi za dezinfekciju ruku i maske.

Promjena kanala kupovine: Rad restorana, usluge brze hrane i međunarodna putovanja su zaustavljeni u mnogim zemljama, što je utjecalo na način na koji potrošači komuniciraju i žive. Neki gradovi polako primjećuju rane znake ukidanja ovih ograničenja.

Pravljenje zaliha: Prodaja osnovnih životnih namirnica je povećana i u online i u offline kanalu prodaje. Povećana potražnja za ovim artiklima, zajedno sa problemima koji su nastali u snabdijevanju, doveli su do toga da kupovina pojedinih proizvoda bude ograničena na jedan do tri komada, u pojedinim zemljama.

Kućna izolacija: Profesionalni i privatni prostor postao je jedno, čineći virtuelni život novom stvarnošću za veliki broj potrošača. Tradicionalno, ovakav način života bio je mnogo bliži mlađim generacijama, ali je pandemija prisilila i ostale da se oslanjaju na tehnologije u svakodnevnim rutinama.

Utjecaj krize na industriju: objedovanje kod kuće je nova normalnost

Sa zatvaranjem restorana i drugih pružalaca usluga služenja hrane, kućne kulinarske vještine i dostupnost sastojaka postali su glavni faktori za oblikovanje obroka i onoga što potrošači konzumiraju. Dostava hrane i razne aplikacije za dostavu i dalje ostaju otvoreni, ali nesigurnosti u vezi sa načinom na koji virus može da se prenese u fokus potrošača stavljaju pitanje bezbjednosti i higijene u slučajevima kada drugi ljudi spremaju hranu. Ovakva razmišljanja, u kombinaciji sa globalnim preokretom ka objedovanju u domovima, djelovala su kao katalizator za potrošače da što je više moguće samostalno pripremaju svoje obroke.

Istraživanje Eromonitor International iz 2020 o životnim stilovima ljudi, pokazalo je da 24% mlađih ne vjeruje baš svojim kulinarskim vještinama, već radije kao zamjenu koriste gotova i polugotova jela, kao i pakete pripremljenih obroka. Međutim, zatvoreni restorani i karantin imat će kao rezultat da će veći broj ljudi, koji su bili primorani da postanu kuvari, da prihvati kuhanje u kućnim uslovima, koje zahtijeva veću pripremu.

Kratkoročno gledano, namirnice kao što su pasta i konzervirana hrana su neki od najprodavanijih proizvoda i online i u tradicionalnom načinu kupovine. Gledajući naprijed, Covid-19 bi trebalo da podstakne potrošače da vode više računa o zdravlju i da u svoju ishranu uvrste više hranljivih sastojaka. Proizvodi koji tvrde da donose benefite za zdravlje, kao što su jogurti za jačanje imuniteta, već su postali veoma popularni u Japanu. Međutim, finansijska neizvjesnost također će utjecati na potrošače da smanje kupovinu premijum proizvoda, i da se preorijentišu na privatne robne marke i brendove diskontera.

BDP po glavi stanovnika će drastično da opadne pod utjecajem krize, koja je dovela do zatvaranja brojnih kompanija, što je za rezultat imalo ogroman broj nezaposlenih i finansijske nesigurnosti među kategorijom samozaposlenih. Trajanje pandemije će diktirati buduće ekonomske ishode. Naprimjer, prema scenariju duboke krize (pandemije u trajanju od dva do šest kvartala, globalnom stopom zaraženih od 20% do 50% i stopom smrtnosti od 1,5% do 3,5%), došlo bi do pada od skoro 5,5% do 9% u BDP po glavi stanovnika na globalnom nivou.

Utjecaj krize na sneking: grickalice zamijenjene tradicionalnim obrocima

U zavisnosti od toga koliko će da potraje period karantina i zatvorenih restorana brze hrane, zavisit će i posljedice koje će pretrpjeti trend „snekingifikacije“. Ovo je period procvata tradicionalnih termina za objede, konzumacija u pokretu (ili na poslu) i konzumacija grickalica zamijenjeni su tradicionalnim obrocima u svakodnevnoj rutini ljudi. Urbanizacija i užurban način života postali su normalnost i „grickanje“ predstavlja jedan od načina na koji su se potrošači prilagodili toj novoj realnosti.

Uz to, grickalice imaju koristi od toga što su čitave porodice (uključujući i djecu) primorane na boravak u kući, stvarajući tako nove mogućnosti za pružaoce usluga – naročito u prostoru elektronske trgovine.

Proizvođači mogu da povećaju svoj domet i da ponude različitije opcije koristeći online kanal prodaje.

Ako pogledamo malo dalje unaprijed, teška ekonomska situacija negativno će da se odrazi na servise za hranu (čak i kad restorani budu ponovo otvoreni) jer će potrošači nastaviti da objeduju u svojim domovima, kako bi smanjili troškove. U ovom kontekstu, gotova jela i osnovne životne namirnice bit će bolje pozicionirani od sneking proizvoda.

Ali, kategorije kao što su slatkiši, ne bi trebalo nužno da pretrpe baš teške posljedice tokom recesije; kao što se to pokazalo tokom globalne finansijske krize 2008. Pristupačni oblici zadovoljstva i dalje mogu da opstanu čak i da napreduju pod ekonomskom nestabilnošću, jer ljudima su potrebne te male stvari kako bi ublažili depresiju izazvanu egzistencijom u skučenom prostoru.

Utjecaj krize na lance snabdijevanja: lokalno dobija na značaju

Iako je industrija hrane ključna tokom pandemije, Covid-19 je dodatno istakao glavne slabosti i poteškoće u postojećim lancima snabdijevanja na globalnom nivou. Obnavljanje i održavanje priliva robe postalo je izrazito teško u uslovima ograničene radne snage (zbog infekcije i karantina), zatvaranja granica i generalno povećanom tražnjom za hranom. Kao rezultat toga, neki trgovci su racionalizovali zalihe.

Poslovna asocijacija u Velikoj Britaniji je upozorila da ograničenja putovanja i potencijalna infekcija mogu da proizvedu manjak od 80.000 poljoprivrednih radnika. Francuska prognozira manjak od oko 200.000 poljoprivrednika na vrhuncu njihove sezone žetve. I proizvođači iz ostalih zemalja svijeta izrazili su slične zabrinutosti. Nakon toga, vlade su bili prinuđene da naprave izuzetke i pojedini biznisi su bili izuzeti od zatvaranja, sa ciljem da se izbjegnu dalje komplikacije. U Njemačkoj, na primer, moralo je da bude ukinuto striktno zatvaranje granica, kako bi se obezbjedila veća sloboda kretanja radnika.

Najvjerovatnije je da će lanci snabdijevanja hranom biti znatno izmijenjeni u budućnosti. Lokalno porijeklo će vjerovatno dobiti značajno mjesto jer je „potreba“ za proizvodima iz cijelog svijeta dovedena u pitanje, s obzirom na to da je situacija sa Covidom-19 pokazala kao su međusobno povezana i ranjiva različita tržišta.

E-trgovina raste nakon CARG od 21% između 2014. i 2019.

Sa gledišta kanale prodaje, e-trgovina je doživjela veliki procvat, sa ogromnim povećanjem potražnje. Vlade su ohrabrivale ovaj način kupovine i potrošači su ga koristili, kako bi se snabdjeli potrebnim namirnicama, uz održavanje socijalne distance – i da bi se jednostavno osigurali da dobiju hranu koju žele umjesto da u prodavnicama naiđu na prazne police. Ovaj rast znači da je na mnogim tržištima potražnja bila znatno veća od ponude. I dok u trenutnoj situaciji sigurno ima ljudi koji su prvi put koristili e-trgovinu, što omogućava pružaocima ovih usluga da povećaju baze korisnika, iskustvo može da bude frustrirajuće za one kupce koji nisu bili u mogućnosti da se registruju, da ugovore vrijeme dostave ili su se suočili sa obavještenjima „bez robe“ od servisera koji je preopterećen.

Trgovci očekuju da će se ovaj trend prebacivanja na online kanal kupovine nastaviti i kada se ograničenja ukinu, zbog toga što će socijalna distanca biti dio nove realnosti i zbog toga što će se potrošači držati svih pogodnosti koje pruža internet kupovina namirnica. U SAD, naprimjer, Amazon je uveo 100.000 novih radnih mjesta u svojoj mreži dostave (uključujući Amazon Fresh and Whole Foods).

Budućnost pakovane hrane: šta možemo da očekujemo?

Kratkoročni efekti (u prva dva kvartala 2020): Zatvaranje servisa za hranu doveo je do pomjeranja rituala objedovanja u domove i dovelo je do povećane kupovine potrošača u svim maloprodajama namirnica. Online kupovina će postati sve više uobičajena; ali, lanci snabdijevanja su na udaru jer su granice zatvorene u čitavom svijetu, a radna snaga redukovana zbog infekcije, samoizolacije i ograničenja putovanja. Brojne zemlje upozoravaju i na nedostatak poljoprivrednih radnika, bilo domaćih, bilo iz inostranstva.

Srednjoročni efekti (do 2021): Porast online kupovine namirnica će se održati, s obzirom na to da će kao preporuka ostati mjera socijalnog distanciranja. Čak i sa otvaranjem servisa za hranu, prelazak na objedovanje u domovima najvjerovatnije će se zadržati u određenoj mjeri, kao posljedica finansijskih nesigurnosti i pritisaka. Kupovanje namirnica za pripremu obroka i gotovih jela za konzumaciju u kući, ostat će prioritet.

Dugoročni efekti (poslije 2021): Post Covid-19 stanje suočit će se sa smanjenom potrošnjom potrošača i izbor hrane bit će okarakterisan budžetskim mogućnostima, što će u najvećoj mjeri da koristi diskonterima. Potrošači će trošiti manje novca na objedovanje van kuće, čak i kada servisi hrane budu počeli sa radom. Prelazak na online kupovinu namirnica bit će ubrzan i dosta toga će se kupovati na ovaj način, ali neki potrošači su imali loše iskustvo kupovine online u vrijeme kada je potražnja bila veća od onoga sa čim su mogli da se izbore pojedini pružaoci tih usluga.

Zaključak: pogled naprijed

  • Kako se servisi za hranu i institucije budu ponovo otvarale, prehrambene navike koje su se premjestile u domove, polako će da se vraćaju nazad, ali samo u određenoj mjeri jer će potrošači tražiti načine da uštede novac zbog negativnih ekonomskih posljedica pandemije.
  • Online kupovina namirnica će se sve više koristiti, jer će kupcima ostati navika koja im je bila nametnuta, a trgovci će povećati kapacitete i poboljšati usluge. Međutim, neće se zadržati svi online korisnici, s obzirom na to su se neki od njih sreli sa poteškoćama koje su bile rezultat masovnog korištenja na pojedinim tržištima.
  • Neke kategorije i tipovi hrane će doživjeti dugoročan rast, jer će potrošači težiti da „budu pripremljeni“. Izbor sastojaka i obroka može da bude promijenjen s obzirom na to da više potrošača kuha (što nije nužno bio njihov izbor).
  • Lokalnost će se vratiti i pitanje izbora između bezbjednosti hrane i pristupačnosti proizvoda iz cijelog svijeta bit će glavna tema, naročito u kontekstu promjena načina na koji ljudi očekuju da će moći da putuju po svijetu.
  • Trendovi ka „čistijim“ proizvodima će se vjerovatno donekle promijeniti, jer će se vrijednost određenih svojstava više cijeniti (naprimjer, tvrdnje proizvoda o sastojcima za jačanje imuniteta).
  • Kao i u ranijim periodima ekonomskih poteškoća, hrana koja nudi pristupačna zadovoljstva (naprimjer, konditorski proizvodi), vjerovatno će doživjeti prosperitet, jer će potrošači biti prinuđeni da smanje luksuz koji više neće biti u stanju sebi da priušte.
-