Evropska unija priprema propis koji bi proizvođačima prehrambenih proizvoda na biljnoj bazi zabranio upoređivanje s mliječnim proizvodima, što je podiglo puno prašine u prehrambenom sektoru.
Propisi EU-a zabranjuju da se proizvodi na biljnoj osnovi direktno dovode u vezu s mliječnim proizvodima, nazivima poput “veganskog jogurta” i “bademovog mlijeka”.
Predstavnici Danonea, Nestlea i Unilevera smatraju da je to sasvim dovoljno i da nova ograničenja nisu potrebna.
Evropsko udruženje mljekara tvrdi pak da nazivi na ambalaži koji proizvode na biljnoj osnovi upoređuju s mliječnima zbunjuju potrošače i zamagljuju razliku.
,,Naziv “zamjena za sir” navodi potrošače na pogrešan zaključak i otežava im promišljeni odabir. Takozvana “zamjena” nesumnjivo nije isto što i pravi sir. To je jednostavno drugi proizvod”, ističe u razgovoru za Reuters čelnik ovog udruženja, Alexander Anton.
Istraživanja Evropske organizacije potrošača govore drugačije, a i ankete u Portugaliji i Španiji o percepciji alternativa mliječnim proizvodima upućuju na zaključak da većina nema problema s razlikovanjem te dvije grupe proizvoda.
Kritičari zabrane poređenja te dvije kategorije proizvoda na oznakama tvrde da se protive odredbi iz evropske klimatske strategije o potsticanju kupaca da se okrenu ishrani baziranoj na biljkama i da signalizira popuštanje pritisku mljekarske industrije.
,,Opisni pojmovi, poput “alternative mliječnim proizvodima”, pomažu potrošačima da shvate karakteristike proizvoda i omogućuju održiviji izbor”, istaknula je portparolka Unilevera.
,,To je diskriminacija prema proizvodima na biljnoj bazi”, ističe čelnik Danoneovog pravnog sektora u regionu Pedro Neves, dodajući da bi promjena propisa kompanijama prouzročila velike troškove.
Advokati upozoravaju da bi zabranjena mogla biti i ambalaža koja dizajnom evocira mliječne proizvode, poput tetrapaka uobičajenog u pakovaju mlijeka.
Nestle bi za svoj napitak od badema koji na ambalaži opisuje kao “slasnu alternativu mliječnim proizvodima” morao da pronađe novi slogan, a Danone bi morao da pronađe zamjenu za “alternativu grčkom jogurtu na biljnoj osnovi”, naglašavaju.
,,Informisanje kupaca o proizvodima baziranim na biljkama bilo bi gotovo onemogućeno. Mogli bi zabraniti i tvrdnju da se u proizvodnji određenog proizvoda ispustilo upola manje ugljen-diokisada, nego u proizvodnji maslaca i oznaku “bez laktoze”… totalno ludo”, ističe Siska Pottie, članica Evropskog saveza za prehrambene proizvode na biljnoj osnovi.
EU proizvodi najviše mlijeka po stanovniku u grupi 20 najvećih razvijenih i privreda u razvoju G20, ističe Reuters.
Prodaja prehrambenih proizvoda na biljnoj bazi trenutno doseže tri milijarde eura godišnje, a do 2025. godine trebalo bi da, prema proračunima savjetodavne kompanije ING Research, skoči na pet milijardi, što bi bilo samo 4,1 posto prodaje mliječnih proizvoda.
Najpopularniji su napici, s udjelom u tržištu mlijeka od 10 posto.
Zabrana oznaka u kojima se proizvodi na biljnoj osnovi upoređuju s mliječnima dobila je prošlog oktobra 54 posto glasova u Evropskom parlamentu (EP), iako je većina zastupnika gotovo u istom dahu odbacila zabranu naziva “veggie burger”.
Zabranu moraju odobriti zemlje članice i EP i pregovarači bi trebalo da se sastanu ove sedmice, zajedno s Evropskom komisijom, piše Reuters.
Predstavnik Evropske komisije potvrdio je informaciju o ovosedmičnim pregovorima, ali je naglasio da ne mogu prognozirati kakav će biti ishod.
