U ovoj kolumni pisat ću o svakodnevnicu svih menadžera. Radi se o stresu kao pošasti (bolesti) sa kojom se susreću svi zaposlenici, a pogotovo menadžeri u današnjem vrijeme. U skladu sa temom  je i izbor knjige koju preporučujem za ovaj put. Odlučio sam se za naslov koji je preveden kao "Minimum stresa, maksimum uspjeha" autorice Clare Hariss  koji je ona objavila 2003. godine, a prevela i objavila Školska knjiga 2005. godine. Naslov originala glasi "Minimise Stress, Maximise Success".  Knjiga je prije svega namijenjana menadžerima koji su svakodnevno izloženi stresnim situacijama i kojima su potrebne učinkovite strategije kako da se bore i preovladaju stres  kome su kontinuirano izloženi. Autorica je vrlo priznata poslovna savjetnica sa višegodišnjim iskustvom u podučavanju menadžera različitih nivoa kako da postignu svoj maksimum.

Definicija stresa

Krenimo prvo sa definicijom stresa. Pretražujući po internetu pronašao sam nekoliko definicija stresa. Pojam stresa prvi je tridesetih godina 20. stoljeća uveo kanadski liječnik mađarskog porijekla Hans Selye koji je stres definisao kao  sumu ukupnog trošenja organizma tokom njegova životnog vijeka.
Definicija psihologa dr. Dubravke Miljković kaže da se stres danas definira kao nespecifični odgovor organizma na zahtjeve koji nadilaze njegove mogućnosti, tj. zalogaj što ga ne možemo progutati jer nam se čini većim od raspoloživih "gutačkih kapaciteta".

Kada je riječ o negativnom stresu, onda su najstresnije situacije smrt djeteta, smrt partnera, gubitak posla, vlastita teška bolest ili bliske osobe. Postavite li pitanje različitim ljudima kako definiraju stres ili da objasne šta kod njih izaziva stres i kako stres djeluje na njih najčešće ćete dobiti potpuno različite odgovore. Ovo je zbog toga što ljudi individualno doživljavaju stres te često imamo situaciju da nešto što nekome predstavlja stres drugome može biti zadovoljstvo ili ima jako mali učinak na pojedinca te ne povećava njegov nivo stresa. Svi mi na stres reagujemo individualno.

U krugovima stručnjaka koji se bave pitanjem stresa i njegovim utjecajem na kvalitet života već davno je definisano čak pedeset simptoma stresa koji pogađaju različite dijelove našeg organizma.

Pionir istraživanja problema stresa kojeg smo već spominjali Hans Selye je proveo brojna istraživanja na laboratorijskim životinjama koje je izlagao različitim psihičkim i fizičkim podražajima (trepereće svjetlo, velika buka, ekstremne vrućine ili hladnoće..).
On je svojim istraživanjima pokazao da trajan stres kod tih životinja može izazvati različite vrste bolesti koje vidimo  kod ljudi: infarkt miokarda, moždani udar, bolesti bubrega i reumatoidni artritis.

Sama riječ stres potječe od engleske riječi "stress" što možemo prevesti kao udarac.

Stres predstavlja svaku promjenu u našem tijelu ili u spoljašnjoj sredini koja na nas utječe pozitivno ili negativno.

Može se posmatrati i kao odbrambeni odgovor našeg organizma na napad iz spoljašnje sredine koji je hiljadama godina omogućavao našim precima da skupe svu svoju snagu i suoče se sa neprijateljima.
Današnji tempo života i poslovno okruženje su izvori kontinuiranog stresa kome su izloženi svi zaposleni, a pogotovo manadžeri.

Spisak stresnih situacija je beskonačan. Od onih najbanalnijih koje vam se dešavaju u svakodnevnom životu poput zastoja u saobraćaju usljed saobraćajnih gužvi preko problema sa birokratiziranom administracijom u državnim organima pa do mnoštva drugih situacija

U literaturi su već dugo poznati "stresori" iz spoljašnje sredine:

• loše vrijeme;
• loše vijesti;
• pritisak da se ispune obaveze;
• nedostatak novca;
• drugi faktori.
Također literatura iz ove oblasti opisuje četiri faze kako naše tijelo reaguje na stres:

1. alarm – prvi odgovor na stres je izlučivanje hormona kateholamina (adrenalin) i kortikosteroida (kortizona) iz nadbubrežne žlijezde. Lučenje ovih hormona ima za cilj  brzo oslobađanje energije da bi tijelo moglo da odreaguje aktivacijom mišića. Ovo je naša praiskonska reakcija iz perioda kada je čovjek morao da se bori ili da bježi kada je bio napadnut. Danas je čovjek napadnut više psihički nego fizički. Ne mora se niti boriti niti bježati, ali je reakcija tijela ostala ista, a to je porast šećera i krvi.

2. rezistencija ili adaptacija – stres traje dugo i ne prestaje. Hormoni imaju i druga dejstva. Podstiču imunitet da se bori, podstiču srce da radi još jače i brže, podstiču suženje krvnih sudova, podstiču lučenje kiseline u želudcu, smanjuju san, izazivaju ustreptalost, teškoće sa disanjem itd. Tijelo je spremno za borbu, ali do borbe ne dolazi. Šećer u krvi je povišen, ali se ne troši. Čovjek je mentalno spreman za borbu i ne može da spava.

3.  zamor- sve ima svoje trajanje, pa i spremnost tijela da odgovori na stres. Tijelo se zamorilo. Imunitet je odjednom popustio. Pojavljuje se  prehlada ili neko drugo ozbiljnije oboljenje. Pojavljuje se povišeni krvni pritisak, aritmija srca, čir na dvanaestopalačnom crijevu, ustalio se problem sa nesanicom. Kod žena dolazi do poremećaja u menstrualnom ciklusu. Kod muškaraca dolazi do erektilne disfunkcije ili poremećaja u spermatogenezi. Ustalio se zamor i sve to dovodi do lošeg raspoloženja, depresije ili anksioznosti.

4. bolest- ako stres traje i tokom faze zamora, javljaju se ozbiljne bolesti. Pad imuniteta dovodi do pojave oboljenja kojima se "ne zna uzrok". To su autoimune bolesti (šećerne bolest, hipertireoza, oboljenje nadbubrežnih žljezda…).
Iz gore navedenog, vidljivo je da postoji mnogo skrivenih uzročno – posljedičnih veza između stresa i različitih zdravstvenih problema. U dosadašnjem dijelu ovog teksta smo se bavili isključivo stresom  posmatrajući ga kao posljedicu negativnih dešavanja u spoljašnjoj okolini i negativnih interakcija nas kao pojedinaca sa okruženjem. Najveći dio problema sa stresom dolazi od interakcija sa okruženjem koje imaju negativnu konotaciju, ali postoji i problem stresa kao posljedice nekih pozitivnih dešavanja. Mnogo puta ste čuli da se desila neka fatalna posljedica kao rezultat nekog iznenadnog pozitivnog dešavanja u okruženju. Vjerovatno ste mnogo puta čitali kako je neki zaluđeni navijač doživo infarkt, a vrlo često i podlegao jer je gledajući neku uzbudljivu utakmicu doživio stres, kada je tim za koji navija pobjedio. Dakle, i taj takozvani pozitivan stres može značajno utjecati ne vaše zdravlje.

Sljedeće pitanje koje se postavlja jeste da li je stres uvijek loš za čovjeka? Još davne 1908. godine su psiholozi Robert M. Yerkes i D. Dodson  (Yerkes – Dodsonov zakon)  uveli takozvani obrnuti U – model pritiska mjeren u usporedbi sa učinkovitosti.  Model pokazuje da se učinkovitost smanjuje ili gubi i naše zdravlje je ozbiljno uzdrmano ako razina stresa pređe određeni prag i dosegne razinu preopterećenja koja se onda održava neko određeno vrijeme. Sa druge strane model otkriva da na umjerenoj razini postoji optimalna stimulacija i pozitivan napor i naša učinkovitost je na svom vrhuncu.

Radno mjesto  danas je potencijalno minsko polje puno stresora. Probudite se ujutro i za vas kreće novi dan. Dok pijete prvu jutarnju kafu pregledate jučerašnji promet i napravite kratku analizu jučerašnje prodaje.

Odmah analizirate koji kupci su radili koliko, koji brandovi su donijeli koliko i gdje smo u  odnosu na planirano.  Kreće novi dan i kreću novi pritisci. Svaki radni dan je nova bitka i nosi nove izazove. Ujutro kada ste počeli radni dan napravili ste određen plan. Kada na kraju dana napravite analizu urađenog i to uporedite sa planiranim u većini slučajeva planovi budu različiti od onog što se stvarno desilo. Na vas djeluje mnogo različitih utjecaja iz okruženja koje vi morate kontrolisati i upravljati njima da idu u željenom smjeru. Vrlo često u isto vrijeme morate raditi nekoliko različitih stvari, a svaka od njih zahtijeva maksimalnu koncentraciju. Sve to u vama stvara pritisak sa kojim se morate svakodnevno nositi. Samo neki od stresora sa kojima se svakodnevno susrećete su:
• stalni prekidi,
• vremenski pritisci i rokovi,
• loše unutrašnje komunikacije,
• nedostatak podrške,
• loše više rukovodstvo,
• previše sastanaka,
• uredska politika,
• stalne promjene i izlaženje na kraj sa njima,
• pronalaženje prave informacije,
• držanje koraka s porukama e – pošte.

Vjerovatno prepoznajete većinu navedenih stresora u svom svakodnevnom radu i možete sigurno dodati još neku. Vrlo često se pod stres podvode loši odnosi sa šefom, odnosno ako vas vaš direktni šef  iz nekog razloga ne voli te kreira negativan ambijent u vašem radnom okruženju što dovodi do toga da ste  pod kontinuiranim stresom.

Ovo je moguće i dešava se u svakodnevnom životu, ali to nije najznačajniji izvor stresa u većini slučajeva.

Pogledajmo suštinu današnjeg načina poslovanja i unutrašnjih protivriječnosti  koje su posljedica modernog načina poslovanja. Šta su to glavne odlike današnjeg načina poslovanja?
Prvi i osnovni element je globalizacija. Sve je globalno i svaka tačka u globalnoj ekonomiji je na neki način povezana, odnosno svako značajnije dešavanje stvara posljedice koje se osjete globalno i imaju utjecaj na svjetsko poslovanje. Globalna ekonomija zahtjeva i globalnu konkurentnost.

Ovo podrazumijeva da ste u svim segmentima poslovanja bolji od prosjeka vaše industrije, jer samo tako možete opstati. Ovo otvara vječito pitanje o uštedama i efikasnosti poslovanja. Ušteda po svojoj definiciji podrazumijeva  manje trošenje  nekog inputa, a da pri tome output bude minimalno  isti kao i prije uštede, a po mogućnosti i veći. Ovo dalje znači da se svakodnevno susrećete za zahtjevima da budete  inovativniji i bolji od konkurencije. Svaki dan "podižete letvicu" i sutra morate biti još bolji, odnosno još uspješniji.

Bez obzira na trendove koji su prisutni u ekonomiji države u kojoj poslujete od vas se očekuje rast i po pitanju prometa kao i po pitanju profita. Ovo postaje kao ona epizoda iz Alise u zemlji čuda kada se Alisa upoznaje  sa Crvenom kraljicom koja mora jako brzo trčati da bi ostala na istom mjestu. I savremeni menadžer svaki dan mora trčati sve brže i brže samo da bi ostao na istom mjestu. Sportskom terminologijom rečeno, moderni menadžer mora trčati maraton kao da se radi o trci na stotinu metara. Dakle, on mora punim sprintom istrčati maraton. I ako to uspije danas sutra mora biti još brži. Ovo kontinuirano pomjeranje granica i stalna borba sa konkurencijom koja mora uraditi isto stavlja tog posmatranog menadžera pod pritisak koji raste iz dana u dan.

Različiti ljudi različito podnose pritisak kome su izloženi. Ljudski je pokušati izbjeći pritisak kome smo izloženi jer je to prirodna reakcija, ali vrlo često to nismo u stanju. Također smo svjedoci da neki nama poznati ljudi koji su obavljali slične menadžerske poslove u sličnim (često konkurentskim) kompanijama gube svoj posao.

Određen nivo koji dostižete tokom svoje karijere, donosi određene privilegije na koje se lako naviknete, a u slučaju gubitka posla ili degradacije  vam automatski nedostaju. Većina menadžera ima odgovornost prema svojoj porodici, odnosno eventualni gubitak posla ili degradacija koja podrazumijeva manju platu stvara pritisak da li ćete moći servisirati sve obaveze koje imate poput kredita za stan ili školovanja djece ili kupovine automobila i sl. Ove jednostavne gotovo prizemne stvari dodatno vrše pritisak na vas.

Sva navedena proturiječnost samog kapitalističkog načina privređivanja vas dovodi u zonu neizvjesnosti u kojoj svakodnevno poslujete. Samo neizvjesnost kao jedina sigurna konstanta u vašem poslovanju je jedan od osnovnih stresora. Ukoliko je neizvjesnost manja i donekle predvidljiva (ako je to uopće moguće) i razina stresa je manja. Obrnuto ukoliko je razina  neizvjesnosti budućih događaja visoka utoliko je i razina stresa sa kojom se susrećemo znatno veća.

Svjesni ste da vas svakodnevno vrebaju različite zamke, ali i pored maksimalnog opreza jednostavno niste u mogućnosti sve ih predvidjeti i anulirati njihov utjecaj. Dakle, vi ste "usred rata" iako vam možda na prvi pogled ne izgleda tako.

Nakon što sam u ovoj kolumni objasnio pitanje stresa više sa teorijskog aspekta, u narednom broju ću podijeliti sa vama moja iskustva te načine koje literatura iz ove oblasti nudi kao rješenje za prevazilaženje stresa.

Nastavit će se ...