• Čaša za šampanjac će proizvoditi više mjehurića ako
unutrašnji zidovi nisu sasvim glatki jer neravnine pomažu oslobađanje
ugljičnog-dioksida.
• Madam Pompadour je izjavila kako je šampanjac jedino vino
poslije koga žena ostaje lijepa.
• U 19 stoljeću bila je česta pojava da flaše sa šampanjcem
eksplodiraju pa su radnici u podrumima nosili zaštitne maske.
• Brzina čepa od šampanjca je 13 m/s pa pripazite kako
usmjeravate grlić boce dok ga otvarate.
• Dom Perignon je bio monah za koga se smatra da je izmislio
šampanjac. No, kao i sve sjajne stvari u svijetu, otkriće je bilo posve
slučajno jer je on želio napraviti vino koje će biti ravnopravan rival
burgundcu.
• Prije no što su se dosjetili da se kalemljenjem bore
protiv Phylloxera vastatrix, gljive koja je opustošila evropske vinograde u 19
stoljeću, ljudi su se protiv gljivica borili egzorcizmom i sličnim vradžbinama.
• Znanost o vinovoj lozi se zove ampelografija. Svake godine
u Francuskoj se objavljuje datum službenog početka berbe, a prije toga se ne
smije započeti s branjem.
• Kolekcionar vinskih etiketa službeno se zove vintitulist.
• Platon je smatrao da mladići do 18 godina ne bi uopće
smjeli piti vino, jer " ne bi trebalo dodavati vatru na vatru".
• Da se kvaliteta grožđa povećava ako potkresemo lozu otkrio
je u 4 stoljeću biskup od Tursa. Njegov magarac je, ostavljen bez nadzora,
pojeo dio vinograda, nakon čega je vinova loza proizvela kvalitetnije grožđe.
Nakon njegove smrti, biskup je nazvan Sveti Martin i postao je zaštitnik pijanaca.
• U 15 stoljeću je pacijentima u njemačkim bolnicama bilo
dozvoljeno sedam litara vina dnevno.
• Dobar čep traje 20 godina. Poslije toga ga treba zamijeniti.
• Degustatori dijele miris vina na aromu i buké. Aroma je
svjež, voćni miris grožđa koji se osjeća u vinu, dok je buké dio koji dolazi od
fermentacije i starenja. Buké je puno kompleksniji i zreliji.
• Najbolji način da se otklone fleke od crnog vina je da se
tkanina potopi u suho bilo vino prije nego što se mrlja osuši.
• Istraživanja u Velikoj Britaniji i Americi pokazuju da
vino u umjerenim količinama smanjuje rizik od smrti uslijed srčane bolesti.
Rizik je manji nego kod ljudi koji uopće ne piju, ali i onih koji pretjeruju sa
pićem.
• 70-87% vina je voda, 12-13% je alkohol, a ostatak čine
rezidualni šećer i druge supstance, a okus čini samo jedan mali postotni dio.
• Crno vino gubi boju starenjem, a bijelo je dobiva.
• Vina iz hladnijih krajeva su blijeda, a ona iz toplijih
imaju više žutu boju. Što se tiče crnih vina, mlada imaju svijetlo crvenu boju,
a starija su tamna, skoro smeđa.
