IN STORE in your country:
BiH   Slovenija   Hrvatska   Srbija   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  B I H Utorak, 20.02.2018 || Ledo inovativniji nego ikada  |   Afrodita, Amor i Grčki jogurt MI99  |  Neumorna potraga za nezaboravnim okusima  |  Bosanskohercegovački brend Violeta svojim proizvodima suvereno osvaja tržišta regije  |   Legende naših ulica. Polo City i Golf City   |  „Glade zimska čarolija“ stigla i u SOS porodice  |  BBI banka i BBI VIP Business Club u Sultanatu Oman  |  Sedamdeset godina sportskih automobila Porsche  |  Nagradna igra BBI banke i Mastercarda: Ključevi automobila hyundai i20 uručeni Adisu Mahmutoviću  |  Voda koja osvaja u Avalonu  |  Građani BiH i kompanija Violeta su najugroženijim porodicama donirali 100.000 KM  |  Ljubitelji čokolade, jeste li spremni za Segredo doce?  |  Kompanija Jaffa poklonila 2000 paketića za djecu korisnika Udruženja Pomozi.ba  |   Carlsberg BH postao oficijelni distributer Erdinger piva u BiH   |  Novogodišnja dm čarolija: sniženja, pokloni i besplatni Viber stikeri u „zimskom ruhu“  |  Dvije hiljade paketića za mališane u BiH  |  Orbico najavio ulazak u Belorusiju i nove akvizicije  |  Deloitte:"Prvi put u povijesti internet je najpopularniji božićni dućan"  |  dm {ZAJEDNO} za radost  |  Kako spriječiti pucanje kose?  |   ||
   

Poslovna očekivanja za 2013.

11.02.2013

Ekskluzivno iz Beča

Piše: Nenad Pacek, predsjednik GSA

nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu


Poslovna očekivanja za 2013.  

Moja preporuka velikim korporacijama je da krizu
koriste da povećaju tržišne udjele te da nastave graditi brendove. Kriza će
proći, kao i sve krize do sada i one kompanije koje u ovakvim uslovima povećaju
tržišne udjele će biti pravi srednjeročni i dugoročni pobjednici na ovim tržištima 

Većina korporacija ulazi sa određenom brigom i zebnjom u ovu godinu. To se posebno odnosi na korporacije u Europi, a posebno u Jugoistočnoj Europi. Kriza u eurozoni, o kojoj sam već prije opširno pisao, (pogledajte također moje dvije nove knjige The Future of Business in Emerging markets i The Global Economy) još nije gotova i trenutno je rak rana globalne ekonomije. Bojim se da 2013. neće biti ništa bolja nego što je zadnji kvartal prošle godine. Pametne i likvidne kompanije će krizu iskoristiti da povećaju tržišne udjele. "Never miss a good crisis” će biti njihov moto. Nažalost, još više, korporacije će se naći u ozbiljnim problemima, a to se posebno odnosi na regiju Jugoistočne Europe o kojoj sam opširno pisao u prošlim brojevima.

Pošto eurozona predstavlja nekih 30 posto globalnog BDP-a, nije ni čudno da se čitav svijet usporio još od ljeta 2012.  Zbog ozbiljnih problema u eurozoni, izvoz iz Azije, Latinske Amerike i Centralne Europe u Zapadnu Europu se znatno smanjio u posljednjih nekoliko mjeseci. A kad izvoznici iz tih regija vide manje prihode, moraju početi otpuštati radnu snagu te manje investirati. Ta ista radna snaga, pošto ulazi u fazu straha, više štedi nego troši. Tako dolazi do pada ili usporavanja domaće potrošnje u tim zemljama u razvoju. Trenutno se praktički sve regije nalaze u tom začaranom krugu slabije potrošnje i slabijih korporativnih ulaganja.

U ovoj godini azijske zemlje u razvoju će rasti nešto sporije nego 2012. Slično će biti i u Latinskoj Americi. A upravo te dvije regije su bile najbolje što se tiče rasta prodaje i profita za tipičnu multinacionalnu korporaciju u posljednje dvije do tri godine. Centralna i Jugoistočna Europa će i dalje biti u problemima. Bit će dobro ako bude ikakvog ekonomskog rasta u Češkoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji ili Bugarskoj. Blagog rasta će biti u Turskoj, Poljskoj, Rumuniji te baltičkim zemljama (koje se i dalje oporavljaju od depresije). A bilo bi pravo pravcato čudo da bude bilo kakvog pozitivnog rasta u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Jugoistočna Europa će i dalje biti najslabija regija na svijetu bez izglednih pomaka prema naprijed u 2013. godini.

Rast će ostati solidan u zemljama koje izvoze sirovine, posebno one koje izvoze naftu, plin, određene metale. Cijene takvih sirovina su još uvijek previsoke (zahvaljujući valu spekulativnih kupovina koje još ne jenjavaju), a visoke cijene takvih sirovina drže ekonomski rast visokim. Od ljeta 2012. godine pa do danas to se jasno vidi i u korporativnim rezultatima. Najbolji rast prodaje i profita je i dalje na tržištima poput Rusije, Kazahstana, Azerbejdžana, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta, Alžira, Iraka, Nigerije te još nekih 20-ak zemalja takozvane "crne” Afrike. Sve su to izvoznice nekih sirovina, posebno nafte. Dakle, za tipičnu korporaciju, stanje prodaje trenutno izgleda ovako. Bez rasta u eurozoni, blagi rast u SAD, bez rasta u Japanu, slabiji nego očekivani rast prodaje u Aziji, Latinskoj Americi te Centralno/Jugoistočnoj Europi. A ako dođe do pada cijena nafte i ostalih sirovina (što je lako moguće idućih mjeseci i kvartala), usporit će se rast prodaje i u gore navedenim izvoznicama sirovina.

Očekujem da će se vrlo sličan scenario nastaviti barem u prvom dijelu 2013. godine, a vrlo lako se može produžiti i na cijelu godinu. Dok nema oporavka u eurozoni, neće biti pozitivnijih pomaka ovih trendova.

 

U takvom okruženju dobro je znati što to može promijeniti ovakav zabrinjavajući scenario. Preporučujem direktorima kompanija da prate sljedeće:

Hoće li Europska Centralna Banka početi kupovati državne obveznice onih zemalja u eurozoni koje su u najvećim problemima (bez da postavlja uslove nove i radikalnije štednje)? Ako ne bude ništa od toga, onda se problemi nastavljaju.

Hoće li se i do koje mjere smanjiti/oprostiti dugovi najugroženijih zemalja u eurozoni?

Može li euro opstati u ovakvom obliku ako ne dođe do dublje fiskalne i političke integracije (teško je vidjeti kako se takvo što može progurati na duže staze)?

Ako dođe to još dublje krize u Grčkoj ili Španiji (što je lako moguće), hoće li eventualna politička smjena donijeti unilateralni izlaz iz eurozone tih zemalja? Ako se to dogodi, imat ćemo kratkoročnu globalnu oluju, ali više stabilnosti u srednjeročnom razdoblju.

U svakom slučaju priča oko eurozone nije gotova. A s tim nije niti gotova priča oko sporog rasta u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi.

Moja preporuka velikim korporacijama je da krizu koriste da povećaju tržišne udjele te da nastave graditi brendove. Kriza će proći, kao i sve krize do sada i one kompanije koje u ovakvim uslovima povećaju tržišne udjele će biti pravi srednjeročni i dugoročni pobjednici na ovim tržištima.

Moja preporuka srednje velikim i malim poduzećima koje potiču iz Jugoistočne Europe je da što brže i proaktivnije traže nova tržišta te da u isto vrijeme svojom brzinom i fleksibilnošću popune rupe na domaćem tržištu koje mogu ostaviti neke velike multinacionalke (primjerice ako odluče smanjiti broj ljudi regiji te se vrate na model rada samo preko lokalnih distributera, a bez lokalnih ureda). Sve više je velikih kompanija koje razmišljaju u tom pravcu kako bi srezale troškove i zadržale kratkoročnu profitabilnost.

 Sretno svima u 2013. godini!

 

 

 


 
 
 
 
back to top