IN STORE in your country:
BiH   Slovenija   Hrvatska   Srbija   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  B I H Nedelja, 19.08.2018 || AWT novi distributer Werner & Mertz proizvoda  |  Filmska akcija u Konzumu  |  Grand kafa sponzor ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala  |  Sensation Bridge donosi festivalske noći neprevaziđene zabave!  |  Kampanja „Ti piješ, mi vozimo“   |   Podravka i 24. Sarajevo Film Festival obećavaju nezaboravna filmska i gastronomska iskustva  |  Sarajevsko After Film ove godine na dvije pozornice i sa 28 izvođača  |  Save the date – 7. MSCommunity BiH konferencija   |  U kampanji „Osvježi svoju kosu uz Ellu“, predstavljen prvi bh. šampon sa češnjakom  |  Održan prvi „Innovation day“ u organizaciji AS Holdinga  |  Promocija nove vizije hercegovačkog Hepoka, kao i novog asortimana proizvoda,  |  Sberbank BH otvorila novu poslovnicu u Sarajevu  |  VINA SLAVONIJE prezentirana u Sarajevu  |  Počele pripreme za regionalno barističko takmičenje u skladu s pravilima Specialty Coffee Associatio  |  Novi proizvod za muškarce WILKINSON SWORD HYDRO CONNECT™ 5  |  Počinje velika nagradna igra Sarajevske pivare Sreća ispod čepa  |   Nestlé proširio kulinarski asortiman THOMY i MAGGI s novim proizvodima  |  TROPSKI MIG SUNCU s novom TROPICAL Marmeladom!  |  Dukat Fit sa okusom kafe; 130 mg kofeina i 30 g proteina  |  Završen PLMA sajam u Amsterdamu  |   ||
   

Pomoću ovih 5 savjeta poboljšajte pamćenje

11.05.2015

U današnjem svijetu smo zatrpani informacijama, obavezama i sitnicama koje nam redovno odvlače pažnju. Tako da nije ni čudo da ne možemo zapamtiti jednostavne stvari, a pogotovo pitanja koja nas čekaju na sjutrašnjem ispitu, ili prezentaciju koju planiramo održati na poslu.

No, na svu sreću timovi naučnika širom svijeta redovno otključavaju nove tajne našeg uma i nove načine koji nam mogu pomoći da poboljšamo pamćenje. A neki od njih su i prilično jednostavni, kao što je šaranje po papiru ili mijenjanje fonta.

5. Učenje stranog jezika

Bez obzira da li je osoba naučila strani jezik paralelno sa maternjim, ili u kasnijim fazama života – tokom online nastave, škole ili studiranja, istraživanja pokazuju da će ista imati nevjerovatne psihološke i fiziološke beneficije. Učenje drugog jezika poboljšava kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, nivo pažnje, multitaskiranje, a jezički centri u mozgu će doslovno fizički narasti.

Osobe koje tečno govore makar jedan strani jezik imaju daleko manju šansu da razviju demenciju ili da počnu gubiti kognitivne sposobnosti kada ostare. Učenje drugog jezika nam takođe pomaže i da poboljšamo pamćenje. Studije pokazuju da osobe koje govore dva (ili više) jezika imaju poboljšanu ukupnu memoriju, što znači da su bolji u prisjećanju popisa ili sekvenci od osoba koje govore samo maternji.

4. Šaranje po papiru

Ako slušate (dosadno) predavanje ili dosadan telefonski razgovor, velike su šanse da će vaš mozak odlutati i početi sanjariti, ali ako vam je bitno da isto predavanje ili razgovor zapamtite, jednostavan čin kao što je šaranje po papiru može spriječiti mozak da luta, te da ostane fokusiran na temu.

U studiji sprovedenoj na University of Plymouth-u naučnici su ustanovli da nasumično švrljanje po papiru može poboljšati pamćenje za čak 29%. Dok može izgledati da oni što šaraju obraćaju manje pažnje nego ostali, u stvarnosti ovaj čin pomaže da mozak ostane aktivan. U studiji, ljudi koji su dobili zadatak da šaraju dok slušaju dosadne telefonske razgovore sjećali su se za 29 posto više ragovora od ljudi koji su samo mirno sjedjeli i slušali.

3. Način na koji tretirate papir na kojem ste zapisali svoje misli

Ako svoju misao napišete na komad papira i zatim ga zgužvate i bacite u kantu, zašto očkujete da će iste misli mozak smatrati važnim? U jednoj studiji (Ohio State University), istraživači su otkrili da ovakvo ponašanje značajno utiče na našu psihu, te da bačen papir na kojem smo nešto zapisali stvara direktnu vezu sa mozgom, koji takođe odmah odbacuje misao.

Već je dobro poznata činjenica da nam zapisivanje misli pomaže da ih bolje zapamtimo, ali prema novim otkrićima, ako se ne odnosimo ispravno prema samom komadu papira na kojem su zapisane, uzalud smo trošili vrijeme. Ako, s druge strane, presavijemo papir i uredno ga stavimo u džep kako bi ga zaštitili, misli će ostati s njim i u mozgu.

"Na nekom nivou, to može zvučati glupo. Ali, otkrili smo da to stvarno djeluje – fizički bacanje ili zaštita misli može uticati na to kako ćete ih se poslije sjećati”, rekao je Richard Petty, profesor psihologije na Ohio State Universityju. "Možete učiniti misli važnim, držeći ih u novčaniku ili torbici.”

2. Koncentrišite se na ono što želite da zapamtite najmanje 8 sekundi

Danas živimo u vremenu kada sve pokušavamo odraditi što brže, manje spavamo i onda se čudimo se što redovno zaboravljamo stvari.

Ako želimo da dugoročno zapamtimo neku novu informaciju, nauka kaže da je potrebno da se na nju koncentrišemo najmanje 8 sekundi – jer upravo je toliko potrebno hipokampusu da pošalje signal za pohranu informacije kao dugoročno pamćenje (prelazak informacije iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje). Ako je informacija povezana s nečim što već znate, ovaj proces može trajati i kraće.

1. Fontovi teži za čitanje bolji su za pamćenje

Naučnici sa Princetona i Indiana University-ja su sproveli dva različita eksperimenta u kojima su testirati efekat fonta na učenje (pamćenje). U jednom eksperimentu, učesnicima su dali 20 sekundi da pročitaju određeni tekst napisan Arial ili Comic Sans fontom. Utvrđeno je da se oni koji su čitali tekst napisan težim (Comic Sans fontom) 15 minuta kasnije mogu bolje prisjetiti teksta.

Da bi otkrili da li bi rezultat mogao imati uticaja u stvarnom svijetu, istraživači su dizajnirali još jedan eksperiment. Ovaj put su mijenjali fontove obrazovnih materijala kod srednjoškolaca. Učenici koji su dobili font težak za čitanje imali su bolje rezultate na testovima od onih koji su dobili jednostavan font.

"Razlog zbog kojeg su neobični fontovi djelotvorni ​​je taj da izazivaju dublje razmišljanje o materijalu”, kazao je ko-autor studije Daniel M. Oppenheimer, psiholog na Princetonu. "Razmislite o tome na ovaj način, ne možete brzo pročitati odabrani materijal ako nisu čitka slova, prebacivanje teksta u font teži za čitanje će vas natjerati da ga pažljivo pročitate.”

No i ovdje postoje granice. Na primjer, ako su riječi previše teške za čitanje, onda je malo vjerovatno da će ljudi imati koristi. Ipak, eksperimenti pokazuju kako mala promjena, kao što je font, može imati značajan uticaj na naše pamćenje.


 
 
 
 
back to top