IN STORE in your country:
BiH   Slovenija   Hrvatska   Srbija   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  B I H Srijeda, 15.08.2018 || Filmska akcija u Konzumu  |  Grand kafa sponzor ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala  |  Sensation Bridge donosi festivalske noći neprevaziđene zabave!  |  Kampanja „Ti piješ, mi vozimo“   |  AWT novi distributer Werner & Mertz proizvoda  |   Podravka i 24. Sarajevo Film Festival obećavaju nezaboravna filmska i gastronomska iskustva  |  Sarajevsko After Film ove godine na dvije pozornice i sa 28 izvođača  |  Save the date – 7. MSCommunity BiH konferencija   |  U kampanji „Osvježi svoju kosu uz Ellu“, predstavljen prvi bh. šampon sa češnjakom  |  Održan prvi „Innovation day“ u organizaciji AS Holdinga  |  Promocija nove vizije hercegovačkog Hepoka, kao i novog asortimana proizvoda,  |  Sberbank BH otvorila novu poslovnicu u Sarajevu  |  VINA SLAVONIJE prezentirana u Sarajevu  |  Počele pripreme za regionalno barističko takmičenje u skladu s pravilima Specialty Coffee Associatio  |  Novi proizvod za muškarce WILKINSON SWORD HYDRO CONNECT™ 5  |  Počinje velika nagradna igra Sarajevske pivare Sreća ispod čepa  |   Nestlé proširio kulinarski asortiman THOMY i MAGGI s novim proizvodima  |  TROPSKI MIG SUNCU s novom TROPICAL Marmeladom!  |  Dukat Fit sa okusom kafe; 130 mg kofeina i 30 g proteina  |  Završen PLMA sajam u Amsterdamu  |   ||
   

Kenan Uštović: Ekonomski rast i sreća ljudi (II dio)

04.10.2012

Piše: Mr. Kenan Uštović 
 
 
Neki kažu da je indeks bruto nacionalne sreće ustvari samo vanjski izgled ekonomije. Ono što bi narodna izreka rekla: "Okolo gladac, unutra jadac". Također se naglašava da tu ima alkoholizma, kriminala i nesretnih ljudi kao i na svim drugim mjestima. To su sve tačne primjedbe, ali ne smatramo li da je potrebno zamijeniti politiku „ekonomskog rasta po svaku cijenu"? Možda ovaj butanski koncept nije najbolji mogući, ali je napravio napredak u sferi ostarivanja sreće za što veći broj ljudi. 
 
Da li se stanje koje vlada u Bosni i Hercegovini može pripisati infantilnom i neingenioznom ponašanju naših političara, ili uzroke tog problema treba tražiti i među ljudima? Da li svi ljudi zaslužuju da budu sretni, i da li svi ljudi dovoljno rade na putu ostvarivanja svojih ciljeva? Stanje u državi jeste loše, ali mi se ni ne trudimo da ga poboljšamo. Očekujemo da to neko drugi uradi za nas. A zašto bi neko radio za nas? Mi moramo biti svjesni da ako se mi ne brinemo dovoljno o sebi, i ne nastojimo sebi osigurati bolju budućnost, niko nam u tome ne može pomoći. Neki kažu: „nisam dovoljno hrabar za nagle promjene u životu, a sreća prati hrabre." Da. Ali, hrabrost je samo jedna od stepenica na trnovitom putu do zvijezda. Mnoge druge osobine imaju mnogo važniji karakter ukoliko osoba želi da pronađe svoju sreću. Sreća je relativan pojam, koji se u jako kratkom roku može više puta multiplicirati. Velika sreća na dugi rok nije održiva. Male stvari čine život zanimljivijim, ispunjenijim, i u vezi s tim,  osiguravaju subjektu dugotrajniji osjećaj blagostanja. 
 
Materijalno bogatstvo se postavlja ispred duhovnog bogatstva
 
Mnogi poznati svjetski umjetnici nastojali su jednom rečenicom pokazati da novac, kao mjerodavno sredstvo ekonomskog rasta i sreće ne moraju nužno zavisiti jedno od drugog. Tako je Arthur Schopenhauer napisao: „Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo". Izreka koja je na mene ostavila najveći utjecaj je ona koju je izrekao Phil Bosmans, belgijski svećenik, a ona glasi: „Ljudi žive sve duže, ali ne i sretnije. Najprije rade da žive, a onda rade i zaboravljaju živjeti. Još uvijek misle da je čovjekova sreća u ovome: puno imati, dobro jesti, dugo živjeti. Usprotivi se tome! Ti si više od svoje funkcije, više od posla, zvanja, rada. Ti si prvenstveno čovjek da živiš, da se smiješ, da ljubiš, da budeš dobar čovjek. A to je zapravo jedino važno na ovome svijetu".
 
Pitamo se šta je sa smijehom. Naučno je dokazano da je smijeh rezultat i pokazatelj sreće ljudi. Statistika pokazuje da su ljudi danas mnogo bogatiji nego prije pedeset godina. Isto tako statistika kaže da se prosječan čovjek 1958. godine dnevno u prosjeku smijao 16 minuta, da je taj broj 2001. godine samo 2 minute i 24 sekunde. Pa zašto ljudi nisu sretniji? Do sad je mnogo puta ponuđen odgovor na ovo pitanje. Jean de La Bruyère je rekao: „Moramo se smijati prije nego što postanemo sretni, jer nam se može desiti da umremo, a da se ne nasmiješimo". Ovom izrekom on želi da nam kaže da se u životu uvijek moramo tražiti sretne trenutke. Ako postavimo pogrešan cilj, kao što je generisanje materijalnog bogatstva, Bruyère smatra da možda cijeli život nećemo imati priliku da budemo nasmijani.  
 
Svako je kovač vlastite sreće
 
Kao zaključak ovog eseja sumirao bih sva mišljenja koja vladaju prema ovoj temi. Očigledno je da imamo dva potpuno drugačija puta shvatanja sreće. Na jednom putu su ljudi koji smatraju da materijalna bogatstva, kojih ima sve više i više ukoliko se država nalazi u fazi ekonomskog rasta, predstavljaju preduslov za ostvarivanje snova. Na drugom putu su ljudi koji smatraju da za sreću nije neophodno biti bogat materijalno, nego duhovno. Oni smatraju da svi ljudi sami sebi kroje sreću, i da svaki čovjek može biti sretan ukoliko se dovoljno potrudi oko toga. Kroz cijeli članak poseban akcenat sam stavljao na drugu grupu ljudi, pošto i moje mišljenje ide u tom pravcu. Mislim da sam snagom argumentacije uspio i pokazati da je to ispravno mišljenje. Na samome kraju postavimo sebi još jedno pitanje: Zar nije sreća kad možeš ljeti leći na travu i pustiti da se grumenje pamuka igra sa tvojim umom? Ipak, mi smo samo mali, veliki ljudi, i svako od nas je kovač svoje sreće... 

 
 
 
 
back to top