IN STORE in your country:
BiH   Slovenija   Hrvatska   Srbija   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  B I H Nedelja, 19.08.2018 || AWT novi distributer Werner & Mertz proizvoda  |  Filmska akcija u Konzumu  |  Grand kafa sponzor ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala  |  Sensation Bridge donosi festivalske noći neprevaziđene zabave!  |  Kampanja „Ti piješ, mi vozimo“   |   Podravka i 24. Sarajevo Film Festival obećavaju nezaboravna filmska i gastronomska iskustva  |  Sarajevsko After Film ove godine na dvije pozornice i sa 28 izvođača  |  Save the date – 7. MSCommunity BiH konferencija   |  U kampanji „Osvježi svoju kosu uz Ellu“, predstavljen prvi bh. šampon sa češnjakom  |  Održan prvi „Innovation day“ u organizaciji AS Holdinga  |  Promocija nove vizije hercegovačkog Hepoka, kao i novog asortimana proizvoda,  |  Sberbank BH otvorila novu poslovnicu u Sarajevu  |  VINA SLAVONIJE prezentirana u Sarajevu  |  Počele pripreme za regionalno barističko takmičenje u skladu s pravilima Specialty Coffee Associatio  |  Novi proizvod za muškarce WILKINSON SWORD HYDRO CONNECT™ 5  |  Počinje velika nagradna igra Sarajevske pivare Sreća ispod čepa  |   Nestlé proširio kulinarski asortiman THOMY i MAGGI s novim proizvodima  |  TROPSKI MIG SUNCU s novom TROPICAL Marmeladom!  |  Dukat Fit sa okusom kafe; 130 mg kofeina i 30 g proteina  |  Završen PLMA sajam u Amsterdamu  |   ||
   

Kenan Uštović: Da li trebamo rušiti mostove?

18.07.2014

Od malih nogu nas uče da trebamo biti dobri, nasmijani i uvijek puni razumijevanja. Nema tu ničega lošeg, međutim ne uče nas prepoznati razliku kada je potrebno stati na loptu, okrenuti se i otići. Mnogi smatraju da upravo u ovome leži drevna mudrost zdravih međuljudskih odnosa. Čovjeku je lakše ako živi sa uvjerenjem da niko nije u osnovi loš. Možda samo ima drugačiji obrazac življenja i puteve što ga čini ovakvim ili onakvim, a time više ili manje kompatiblnim sa nama ... ili možda ne?

Ovih dana našao sam se u dilemi koju mnogi smatraju slatkom mukom. Trebao sam odlučiti da li dati otkaz na trenutnom poslu i potražiti nešto bolje negdje drugo, ili ostati i boriti se na frontovima gdje su mnoge bitke izgubljene, maske skinute, ali gdje imam ono nešto svoje što sam gradio i gdje se koliko toliko osjećam sigurnim. Kada date otkaz mnogi se osjećaju u obavezi da vam daju svoje mišljenje. Na prvom mjestu tu je šef, koji će, ako nije jedva čekao da odete, naći par razloga ili primjera zašto on smatra da praviš loš potez. Nakon njega tu je radna okolina, čija mišljenja su potpuno različita. S jedne strane su oni koji podržavaju tvoj plan riječima „bravo majstore" ili „svaka čast na hrabrosti, želim ti svu sreću", dok na drugoj strani stoji skeptična grupa ljudi koja nikada ne preuzima rizik, i trenutno se čudi tvom potezu.

Pronaći novi posao nije lako, a većina danas smatra da morate biti sretni ako uopće imate posao. Iz iskustva govorim da nije jednostavno donijeti odluku o promjeni posla. Prije nego što odlučimo da damo otkaz ili se ipak pomirimo sa svojim sadašnjim, trebamo razmisliti da li postoje i koji su to ispravni razlozi za obje opcije. Neki od loših razloga za davanje otkaza su: problemi sa prevozom, problemi sa saradnicima, previše obaveza, drugi posao na vidiku, mogućnost bržeg bogaćenja, ljubav, inat, vlastiti biznis, dosada... Međutim literatura pokazuje da postoji i deset razloga zbog kojih treba dati otkaz. Ako ne učite na poslu ili se vaše vještine ne cijene, vrijeme je da se nova prilika potraži negdje drugo. Mrzite svoj posao. Samo se zapitajte da ste na mjestu svog šefa da li bi bili zadovoljni? Biti zaposlenik znači biti dio nekog kolektiva. Ako se prestanete tako osjećati, vaše vrijednosti i kvalitete trebate probati uklopiti na nekom drugom mjestu. Razlog za otkaz također može biti i to da se kompanija za koju radite nalazi u velikim problemima i sama budućnost je neizvjesna. Ako stres utječe na vaše zdravlje, krajnje je vrijeme da počnete razmišljati šta možete učiniti po tom pitanju. Prkovremeni rad danas se više ne nagrađuje, on je sastavni dio većine poslova i kao takav se podrazumijeva. Nakon određenog vremena to počinje utjecati na tvoj društveni i porodični život. Kada balans postane teško održavati počinju se javljati i prvi problemi. Prije nego se ovo počne događati vrijeme da razmislite o nečemu novom. I na kraju, ako se svako jutro budite u srahu od novog dana i strahu za vašu poziciju i radno mjesto, to može imati veliki utjecaj na vaše samopouzdanje i zalaganje. To pokazuje da je vrijeme da se okrenete nečemu drugom gdje je svakodnevni strah manje prisutan, a želja za radnom i dokazivanjem preovladava. U svom konkretnom slučaju više od polovine ovih faktora je bilo ispunjeno. To i jeste osnovni razlog zašto sam odlučio vidjeti da li postoji nešto bolje. Da li će biti to će vrijeme pokazati, samo znam da ću dati sve od sebe da ovaj potez pokažem kao ispravan.

Portal moj posao je uradio istraživanje na temu – razlozi za otkaz. Rezultati ovog istraživanja su veoma zanimljivi. Oni kažu da prilikom davanja otkaza 62% ispitanika ima već dogovoren novi posao. Od preostalih, 27% ispitanika u momentu davanja otkaza nije imalo dogovoren novi posao, ali ga je veoma brzo pronašlo, 10% ispitanika je posao pronašlo nakog dužeg vremena. Samo 2% ispitanika nakon otkaza nije uspjelo pronaći novi posao. Iz ovoga možemo zaključiti da dati otkaz i nije toliko rizično koliko svi mi smatramo. 70% onih koji su dali otkaz, a imali su dogovoren novi posao, prešli su na bolje plaćen posao. S druge strane 21% je imalo podjenako plaćen posao, a 9% je prihvatilo manje plaćen. Ovih 30% koji su prešli na istu i manju plaću kao osnovne razloge za otkaz navode: nemogućnost napredovanja u karijeri (60%), nedovoljna prilika za razvoj (59%) i nedovoljno priznanje za rad (48%). Uzimajući u obzir sve osobe koje su dale otkaz osnovni razlozi su: nedovoljana prilika za razvoj (54%), nemogućnost napredovanja (49%), premala plaća (47%), nedovoljno priznanje za rad (46%), loš odnos sa nadređenima (34%), loši uvjeti za rad (24%), nedovoljne beneficije (24%), dosada (21%), nedovoljna autonomija u poslu (21%) i prekovremeni rad (20%). Sve u svemu HR odjeli i menažderi kompanija se trebaju zapitati koji su osnovni razlozi zašto ljudi odlaze. Ipak poznata izjava glasi: „People don't leave companies – they leave leaders."Završit ću mojtekst riječima velikog pisca, F.M. Dostojevskog, koji u "Zapisima iz podzemlja” kaže, citiram: "Kada bi umjesto dvorca bio kokošarnik i kada bi počela da pada kiša, ja bih, možda, ušao u kokošarnik da ne pokisnem, ali ipak kokošarnik ne bih priznao za dvorac iz zahvalnosti što me je zaštitio od kiše. Vi čak kažete da je u tom slučaju svejedno da li je kokošarnik ili palata. Da - odgovaram ja - kada bi čovjek živio samo zato da ne pokisne...” 


 
 
 
 
back to top